NJUJORK - Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić izrazio je zabrinutost zbog odsustva regionalne, evropske i globalne dimenzije u rješavanju problema koje je donijala globalna ekonomska kriza.
On je u obraćanju na samitu posvećenom svjetskoj ekonomskoj krizi, koji se održava u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku, istakao da nijedna država pojedinačno ne može odgovoriti izazovima koje sa sobom nosi globalna ekonomska kriza.
"Siguran sam da BiH, kao ni bilo koja druga država pojedinačno, sama neće moći odgovoriti izazovima koje sa sobom nosi ekonomska kriza, zbog čega sam pokrenuo inicijativu prema Sekretarijatu Regionalnog centra za saradnju, koji je smješten u Sarajevu, za formiranje investicione banke jugoistočne Evrope'', rekao je Špirić.
On je učesnike samita upoznao da je BiH mala zemlja s ekonomijom u tranziciji, koja je u poratnom periodu ostvarila stabilan i znatan rast bruto društvenog proizvoda (BDP), koji je sada zaustavljen. On je istakao i problem pada izvoza usljed globalne ekonomske krize, a kao prednost BiH naveo je relativno nizak spoljni dug. Upozorio je da će pad priliva doznaka iz dijaspore i manje direktne strane investicije dodatno uticati na učinak bh. ekonomije u ovoj godini.
"Bez globalnog oporavka, veoma je teško ili nemoguće unaprijediti ove ekonomske pokazatelje", rekao je Špirić i dodao da bankarski sektor BiH još nije apsorbovao toksičnu aktivu.
I drugog dana samita bio je vidljiv jaz između razvijenih i siromašnih zemalja, koje su zatražile pomoć od bogatih. Predstavnici afričkih, azijskih i karipskih zemalja naglasili su da ekonomska kriza koju nisu izazvale uništava njihove zemlje i zatražile od bogatih država, odgovornih za krah, da im pomognu. Izlazeći na svjetsku scenu prvi put otkako je kriza počela u SAD prošle jeseni, predsjednici i ministri zemalja u razvoju su na samitu u Njujorku rekli da je nova pomoć potrebna odmah da bi se zaustavili rastuće siromaštvo i glad, i spriječili društveni neredi.
Šef diplomatije Bangladeša, Dipu Moni, govoreći u ime najmanje razvijenih država, je rekla da kriza ima nesrazmjerno negativan uticaj na najsiromašnije narode svijeta, koji imaju izuzetno ograničene mogućnosti da se nose s krizom.
"Tim zemljama je neophodna hitna pomoć međunarodne zajednice", rekla je Monijeva.
Premijer Beliza Den Baro je u ime Kariba rekao da izdanci ekonomskog oporavka, za koji neki tvrde da se pojavljuju na obzorju industrijalizovanog svijeta, nisu dostigli ni nivo mašte u malim zemljama.
"Cijene sirovina su i dalje teško potisnute, što produžava pad u zaradi od izvoza hrane, prihodi od turizma su sve manji što širi nezaposlenost, a strana ulaganja su u povlačenju", rekao je Baro.
Grupa 20 ključnih zemalja koje drže više od 80 odsto svjetske privrede složila se na samitu u aprilu da stvori paket finansijske pomoći od 1,1 bilion dolara iz kojeg je 50 milijardi dolara namijenjeno siromašnim državama. Baro kaže da ta suma nije ni blizu dovoljna da bi zadovoljila čak dio hitnih potreba zemalja u razvoju.
Svi govornici iz svijeta podržali su veću ulogu UN u suočavanju s finansijskom krizom. Zaključni dokument koji treba da bude usvojen na kraju trodnevnog samita daje potresnu sliku tekućeg stanja svjetske ekonomije s milionima ljudi koji gube posao, ušteđevenu i svoje domove, s više od 50 miliona novih ljudi gurnutih u izuzetno siromaštvo i s izgledima od će u svijetu biti više od milijardu gladnih i neishranjenih, što bi bio istorijski rekord.