Ukupna spoljnotrgovinska razmjena BiH u 2006. godini iznosila je 16,505 milijardi KM, od čega je učešće uvoza iznosilo 11,234 milijarde KM, a izvoza 5,271 milijarda KM, navodi se u podacima Spoljnotrgovinske komore BiH.
Upoređujući podatke spoljnotrgovinske razmjene BiH iz 2006. godine s onima iz 2005. godine, kada je ukupna spoljnotrgovinska razmjena BiH iznosila 14,9 miliona KM, primjećuje se značajan rast izvoza za 37,5 odsto i uvoza za 1,38 odsto.
Posmatrano na nivou BiH, najveći rast izvoza od čak 96,40 odsto ostvaren je u proizvodnji tekstilnih i kožnih proizvoda s obimom od 674.911.953 KM, rude i metala za 42,19 odsto, drveta, papira i namještaja za 40,03 odsto. S druge strane, najveći rast uvoza u odnosu na 2005. godinu zabilježen je u nabavci mineralnih goriva i električne energije za 19 odsto i kože, krzna i tekstilnih proizvoda za 18,24 odsto.
Za razliku od izvoza gdje sve grane bilježe rast, prošle godine je došlo do smanjenja uvoza mašina, aparata, mehaničkih uređaja, kotlova, vozila i oružja za 10,07 odsto, kamena, kreča, cementa, betona i keramičkih proizvoda za 7,5 odsto i proizvoda iz agroindustrije za 2,99 odsto.
SPOLJNOTRGOVINSKI PARTNERI
Tradicionalno najveći spoljnotrgovinski partneri BiH su susjedi, tako da je iz Hrvatske uvezeno robe u vrijednosti od 2.608.050.000 KM, a izvezeno 989.926.000 KM, dok je iz Srbije ostvareni uvoz iznosio 1.256.658.000 KM, a izvoz 722.624.000 KM. Osim njih, zemlje koje su imale veću razmjenu od milijardu KM sa BiH su Slovenija (1.943.371.000 KM), Njemačka (1.819.358.000 KM) i Italija (1.626.397.000 KM). Posmatrano po entitetima, FBiH bilježi znatno veću spoljnotrgovinsku razmjenu od 11.535.842.000 uz pokrivenost uvoza izvozom od 45,58 odsto, dok RS uz razmjenu od 4.366.259.000 KM ima osjetno veću pokrivenost uvoza izvozom od 56,35odsto.
Slobodan Župljanin, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je u 2006. godini napravljen pozitivan pomak u odnosu na prethodne godine, jer se bilježi konstantan rast izvoza, ali i uvoza.
`Posljednjih nekoliko godina izvoz brže raste od uvoza, tako da je došlo do povoljnijeg spoljnotrgovinskog odnosa`, ističe Župljanin. On očekuje da se ove godine nastavi pozitivan trend rasta izvoza, obrazlažući to činjenicom da su prošle godine otvoreni značajni proizvodni pogoni poput `Mital stila` u Zenici ili `Aluminija` u Mostaru. Prema njegovim riječima, realno je očekivati da izvoz u 2007. godini bude veći za oko 10 do 15 odsto.
Međutim, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH upozorava da bi rezultati BiH mogli biti značajno bolji ukoliko bi država više radila na pravljenju pozitivnog privrednog ambijenta.
On je naveo da je potrebno poboljšati pravnu regulativu, da se nedorečeni propisi isprave kako bi se u potpunosti iskoristila mogućnost za izlazak proizvoda BiH na tržište jugoistočne Evrope nakon potpisivanja ugovora CEFTA.
Župljanin je istakao da se ekonomski interesi zemlje moraju staviti ispred političkih, ilustrujući to primjerom nedonošenja odluke Savjeta ministara o kvalitetu goriva, što je jedan od uslova za privatizaciju trenutno najvećeg gubitaša RS. `Ako se ne borite za pokretanje proizvodnje, umanjuju se mogućnost i za smanjenje uvoza`, kazao je Župljanin.
On, takođe, smatra da je pored poreskih rasterećenja privrede potrebno i uvođenje stimulativnih mjera za izvoz poput onih koje imaju zemlje u susjedstvu.
`Srbija na primjer beneficira izvoz ulja sa 10 odsto, tako da država uvijek ima mogućnost da određenim mjerama podstakne proizvodnju`, rekao je Župljanin.
S druge strane, on smatra da bi i pored ulaska u CEFTA država mogla da obuzda uvoz roba koje ulaze u BiH.
Prema njegovim riječima, to se može postići uvažavanjem kvalitativnih standarda Evropske unije, tako da proizvod koji ulazi na naše tržište mora da ispunjava određene kvalitativne karakteristike.
`Za to je potrebno izgraditi institucije koje bi se bavile kvalitativnom kontrolom i sigurno bi se mogao ograničavati bespotreban uvoz`, zaključio je Župljanin.
PDV ZASLUŽAN ZA USPJEH
Rajko Tomaš, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, kaže da podaci pokazuju vrlo dobar napredak u poboljšanju poslovanja, ocjenjujući da je za tako dobar uspjeh najzaslužnije uvođenje PDV-a.
`Kroz ove podatke se vide efekti PDV-a u BiH`, kaže Tomaš i dodaje da dio tih efekata nije realni rast izvoza i realno smanjenje uvoza već da je riječ o promjeni načina obračuna, odnosno iskazivanja, uvoza i izvoza.
Prema njegovim riječima, drugi bitan efekat je taj što PDV zaista vrši pritisak na smanjenje uvoza s jedne i stimuliše izvoz s druge strane.
Tomaš, takođe, smatra da će se nastaviti trend smanjenja spoljnotrgovinskog deficita zbog spomenutih efekata, te da očekuje da će se ti rezultati popraviti zbog prevazilaženja početnih problema uvođenja PDV-a.
`Pored toga treba očekivati da će i odgovarajuće mjere spoljnotrgovinske politike, i to prije svega u RS, doprinijeti rastu proizvodnje i izvoza`, ističe Tomaš.
Ipak, on upozorava da je i pored trenda smanjivanja spoljnotrgovinski deficit BiH velik i da obuhvata veliki dio društvenog bruto proizvoda.
`BiH se mora truditi da smanji deficit tako što će sprovoditi reforme i voditi takvu ekonomsku politiku za povećanje domaće proizvodnje`, kaže Tomaš, ističući da se mora potencirati na proizvodnji kvalitetnih proizvoda koji se mogu plasirati na inostrano tržište.
Prema njegovim riječima, privreda BiH neće biti održiva ako ne uspije da poveća proizvodnju i izvoz.
`To podrazumijeva vrlo ozbiljna prestrukturiranja u privredi, uspostavljanje dugoročnih partnerskih odnosa sa razvijenim kompanijama, transfer moderne tehnologije, nešto drugačiji način edukacije, drugačije funkcionisanje tržišta rada i niz drugih stvari`, objašnjava Tomaš.
On kaže da, nažalost, u BiH često postoji isti pristup svim djelatnostima bez obzira da li one proizvode deficit ili povećavaju izvoz, dodajući da bi država morala voditi računa šta su njeni makroekonomski ciljevi, a šta dugoročni, te da to u tekućoj ekonomskoj politici bude prepoznatljivo kroz odgovarajuće mjere.