AKVILA - Lideri industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta okupljenih u Grupi 8, koji su se juče sastali na početku trodnevnog samita u italijanskom gradu Akvila, spremni su da se zajedno bore protiv najteže ekonomske krize od velike depresije, ali su i dalje podijeljeni u vezi s tim koliko još treba ići sa stimulativnim paketima.
Velika Britanija i SAD vide prostor za nove stimulanse, dok Njemačka smatra da je na tom planu već urađeno previše. Tokom samita lideri osam zemalja razgovaraće i o koordinaciji strategija za vrijeme nakon krize, kada se njihove ekonomije stabilizuju. Trenutni pokazatelji su još loši, od rastuće nezaposlenosti do usporenog privrednog rasta, a brojni ekonomisti smatraju da kriza tek treba da dotakne dno. Zato se očekuje da ocjene dosadašnjeg oporavka lidera Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Rusije i SAD ostanu oprezne.
Britanski premijer Gordon Braun smatra da je, iako postoje jasni znaci oporavka u vidu jačanja povjerenja potrošača, rasta u sektorima nekretnina i maloprodaje, prerano za promjenu politike. Braun će od kolega u Akvili tražiti da nastave s planovima za podsticaj svjetske privrede, uprkos nagovještajima da je najgore prošlo. Braunov plan sa pet tačaka podrazumijeva povećanje bankarskih kredita, smanjenje kolebljivosti cijena nafte, zauzdavanje trgovinskog protekcionizma, podsticaj privatnih investicija i očuvanje poslova na kojima rade mladi. On će, takođe, istaći potrebu dalje koordinisane međunarodne akcije.
"Nisam zadovoljan trenutnim stanjem i još sam oprezan zbog finansijske situacije u svijetu", rekao je Braun uoči početka samita.
Domaćin skupa Italija zalaže se za unapređenje regulative kako bi se spriječile buduće krize i to na bazi principa koje su postavili ministri finansija G8 na sastanku prošlog mjeseca. Cilj tih 12 principa je stvaranje snažne, poštene i čiste ekonomije kroz borbu protiv izbjegavanja poreza, protekcionizma, korupcije i pranja novca.
SAD će insistirati da se G8 obaveže na davanje 15 milijardi dolara tokom nekoliko godina za poljoprivredni razvoj siromašnih zemalja kako bi se riješilo pitanje nesigurnosti prehrane u tim zemljama. U nacrtu deklaracije se navodi da su SAD spremne da obezbijede tri do četiri milijarde dolara i žele da i drugi partneri osiguraju sredstva kako bi se došlo do ciljanih 15 milijardi dolara.
"Sredstva će biti namijenjena ulaganju u siromašne zemlje za strategije razvoja poljoprivrede, finansiranje poljoprivredne infrastrukture, upravljanje vodama i tlom i inicijativama za smanjivanje rizika", navedeno je u deklaraciji, koja predviđa da novcem upravlja Fondacija za globalnu poljoprivrednu i bezbjednost prehrane Svjetske banke.
Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo rekao je da će EU dodati još milijardu dolara godišnje na već dosad obećanih sedam milijardi. I italijanski premijer Silvio Berluskoni očekuje da će na skupu biti dogovoreno izdvajanje 10 do 15 milijardi dolara za bezbjednost prehrane.
"Nadamo se da će biti odobrena inicijativa za obezbjeđenje hrane u svijetu. Odobrićemo 10 do 15 milijardi dolara za sve ljude na svijetu koji gladuju", rekao je italijanski premijer uoči početka samita.
Pored Baroza, u radu samita učestvovaće i predstavnik Švedske, koja predsjedava EU, a kineski predsjednik Hu Đintao odustao je od učešća i vratio se u Kinu radi rješavanja krize u sjeverozapadnom regionu Sinđijang, gdje je u etničkom nasilju poginulo najmanje 156 ljudi. Danas i sutra skupu će se pridružiti čelnici zemalja G5 - Južne Afrike, Brazila, Kine, Indije i Meksika, kao i lideri Australije, Indonezije i Južne Koreje.
Osim dominantnih ekonomskih tema, očekuje se da će lideri G8 razgovarati i o borbi protiv klimatskih promjena i siromaštva, situaciji na Bliskom istoku, u Iranu, Sjevernoj Koreji, terorizmu i širenju nuklearnog naoružavanja. Uoči održavanja samita manje demonstarcije održane su u centru Rima, a policija je uhapsila 36 demonstranata.
Podrška ulaganju u agrar
Predsjednik Svjetske banke Robert Zelik izjavio je da podržava plan G8 da investiraju milijarde dolara u globalnu prehrambenu bezbjednost. On je ukazao da trenutna obaveza najbogatijih zemalja svijeta treba da bude smanjenje broja gladnih u svijetu i uvećanje poljoprivredne proizvodnje.
"Ideja o povećanju prehrambene bezbjednosti za manje razvijeni svijet, posebno Afriku, je veoma dobra", precizirao je Zelik.
Osvrnuvši se na prijedloge za uvođenje nove rezervne valute umjesto dolara, Zelik je istakao da uloga američke valute trenutno nije ugrožena, ali bi Vašington morao da obrati pažnju na zabrinutost zbog velikog i rastućeg budžetskog deficita.