Radivoje Bratić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kaže u intervjuu za "Nezavisne" da je Vlada RS, izdvajanjem 80 miliona KM za podsticaje u poljoprivredi za 2008. godinu dala maksimalna sredstva.
"Kamo sreće da nemamo probleme koje imamo, pa da je to 200 miliona KM", kaže Bratić i dodaje da će zajedno s ostalim zaposlenima u Ministrastvu nastojati da se ta sredstva utroše na njbolji mogući način.
NN: Vlada RS je, prilikom usvajanja budžeta, prihvatila amandman SNSD-a kojim se za podsticaje u poljoprivredi za 2008. godinu izdvaja 80 miliona KM, što je za tri miliona KM više u odnosu na prošlu godinu. Da li je to dovoljno?
BRATIĆ: Moramo najprije priznati da je Vlada dala maksimum. Nigdje, ni u zemljama u okruženju, ni bilo gdje u svijetu, ne izdvaja se više od šest odsto. Naravno, suštinski problem je taj što je naš državni budžet relativno mali u odnosu na druge zemlje i u tom smislu je bilo kakva priča da su to mala sredstva nesuvisla. Kamo sreće da nemamo probleme koje imamo, pa da je to 200 miliona KM. Kada me pitate da li je to dovoljno, najbolji bi odgovor bio onaj koji biste dobili bilo gdje u svijetu, a to je da nikada nije dovoljno kada je u pitanju poljoprivreda.
NN: Kako će biti utrošena ta sredstva?
BRATIĆ: Sredstva se moraju utrošiti na najpametniji mogući način. Mi smo, nažalost, kao društvo u skoro svim segmentima u stanju socijalne potrebe i tu je generalni problem. Imamo nešto što se zove podsticajna sredstva, što svakoga u najvećoj mjeri asocira na razvoj, ono što se podstiče. I mi znamo gdje bi trebalo ulagati u razvoj, ali ne smijemo odjednom obustaviti pomoć onim poljoprivrednicima kojima je potrebna. Naša podsticajna sredstva imaju socijalno-podsticajne i socijalno-razvojne elemente. Svjesni smo toga i to mora da bude. S druge strane, imamo nešto što se zove uslovi i kriteriji EU, i veliko mi je zadovoljstvo što mogu reći da je naš Pravilnik o podsticajima za poljoprivrednike u 2007. godini ocijenjen najvišom ocjenom. Ono najbitnije je da smo mi prošlu godinu završili tako što smo svim podnosiocima zahtjeva za podsticaj isplatili sredstva. Naravno, radilo se o opravdanim zahtjevima.
NN: Da li je gotov pravilnik o podsticajima za poljoprivrednike u 2008. godini?
BRATIĆ: Prijedlog pravilnika za 2008. godinu već bi bio na sjednici Vlade da EU nije insistirala na što većoj harmonizaciji entitetskih pravilnika i pravilnika Brčko distrikta, odnosno pravilnika na državnom nivou s evropskim standardima. Odmah da kažem, da ne bude straha, ne može ni insistiranje, ni bilo šta drugo da dovede do potpune harmonizacije, što praktično znači da mi nećemo odstupiti od nekih stvari koje mi imamo, a nema FBiH. Dakle, mi idemo korak po korak kako bismo 2010. ili 2011. godine, ako sve bude išlo kako treba, kada budu otvoreni pretpristupni fondovi EU za poljoprivredu, imali zadovoljene evropske standarde. Važno je naglasiti da je, ono što mi trenutno imamo, minimum onoga što će sutra od nas zahtijevati EU. Takođe, moramo se prilagođavati i činjenici da naša poljoprivreda postaje konkurentna, pa se moramo odlučivati da sredstva usmjeravamo za konkurentnost i razvoj, a manje za socijalne potrebe.
NN: Mislite li da će podsticajne mjere obustaviti migraciju mladih iz sela u gradove?
BRATIĆ: To je naš osnovni cilj, jer ne možemo govoriti o poljoprivredi bez ljudi, pošto ona kao takva i ne postoji. Uvedene su mjere, najprije ruralnog razvoja. Ako čovjek, u prvom redu, nema ono što se zove humanost - struju, vodu i put, onda je besmisleno govoriti o bilo kakvim podsticajima i poljoprivredi uopšte. Uveli smo te mjere, kroz plan podsticajnih sredstava i tvrdim da to ima izuzetne efekte. Iako se radi samo o podsticajnim sredstvima, koja su u službi sufinansiranja, ljudi to cijene, sudeći po onome što smo zatekli na terenu.
NN: U toku je registracija poljoprivrednih domaćinstava. Šta će ona donijeti?
BRATIĆ: Donijeće kvalitetnu bazu podataka, koju mi trenutno nemamo, a koja će služiti za analizu, planiranje i sprovođenje poljoprivredne politike. Inače, registracija poljoprivrednih domaćinstava je trajan dobrovoljni proces i pozvao bih sve poljoprivrednike da registruju svoja domaćinstva, jer niko ko nije registrovan neće moći ostvariti pravo na podsticajna sredstva.
Državne institucije ili ne znaju, ili neće da rade svoj posao
NN: Kako ocjenjujete nepostojanje ministarstva poljoprivrede na državnom nivou?
BRATIĆ: Na državnom nivou postoji Agencija za hranu, Uprava za zaštitu zdravlja bilja i Kancelarija za veterinarstvo, koje su tri krucijalne institucije za državu, a njihov rad, ocijenjen od jedan do pet, uz sve rizike i sve kritike, bio bi čista jedinica, osim Agencije za hranu, koja u posljednje vrijeme radi svoj posao. Postoje i rade pet godina, a ništa nisu uradili. Svi problemi uvoza, problemi obilježavanja i neregularnog kretanja životinja po BiH, isključivo su posljedica nerada tih institucija. Postavljam onda pitanje, čemu će nam bilo šta drugo, ako ovo ne funkcioniše? Kancelarija za veterinarstvo za pet godina nije uspjela da obilježi goveda u BiH, samo zato što ništa ne radi. Osnovna briga te kancelarije trenutno je trka ko će biti novi direktor, ništa drugo.