SOFIJA - Bugarska kompanija "Bulgarian Energy Holding" (BEH), grčka "Public Gas Corporation" (DEPA) i italijanska "Edison International SpA" potpisale su u Sofiji memorandum o razumijevanju koji predviđa uvoz azerbejdžanskog gasa u Bugarsku posredstvom novog gasovoda, čime će se smanjiti bugarska zavisnost od ruskih isporuka.
"Memorandum praktično predstavlja korak ka realizaciji projekta međusobnog povezivanja bugarskog i grčkog gasnog sistema, koji će ojačati energetsku sigurnost Bugarske", izjavila je izvršna direktorka BEH Galina Toševa.
Povezivanje između BEH sa jedne i DEPA i "Edisona" sa druge strane biće ostvareno putem zajedničkog preduzeća u kojem će partneri imati podjednako vlasništvo. Memorandum predviđa da grčka i italijanska kompanija obezbijede za bugarsko tržište milijardu kubnih metara prirodnog gasa godišnje od 2012. godine iz tursko-grčkog gasovoda ITGI. Na osnovu dogovora DEPA i "Edison" grade grčko-italijansku dionicu gasovoda ITGI.
BEH i DEPA su, takođe, potpisale sporazum o razumijevanju koji se tiče korišćenja kapaciteta terminala za tečni prirodni gas u Grčkoj blizu Atine i korišćenja tursko-grčke gasovodne veze. Gasovod koji će povezivati bugarsku gasnu mrežu sa ITGI koštaće 120 miliona evra od čega će oko 45 miliona evra obezbijediti Evropska unija posredstvom Evropskog energetskog programa za oporavak.
Direktor "Edisona" za međunarodne izvore obnovljive energije i specijalne projekte Roberto Poti očekuje da partneri u zajedničkom preduzeću investiraju dodatnih 80 do 85 miliona evra u realizaciju tog projekta.
"Planiramo da izgradnja gasovoda bude završena u 2010. i da komercijalno korišćenje otpočne 2012. godine", izjavio je predsjednik borda direktora i izvršni direktor kompanije DEPA Asimakis Papageorgiju.
On je ukazao da će kapacitet tog gasovoda iznositi između tri i pet milijardi kubnih metara gasa godišnje.
Istovremeno su grčki ministar za razvoj Kostis Hadžidakis i rumunski ministar ekonomije Adriean Videanu dogovorili su u Bukureštu da promovišu i koordiniraju povezivanje gasnih sistema Mađarske, Rumunije, Bugarske i Grčke.
"Želimo da se grčko-bugarski, bugarsko-rumunski i rumunsko-mađarski gasovodi objedine, da se posmatraju kao jedinstveni gasovod, naročito ako se uzme u obzir da sva tri gasovoda pojedinačno finansira EU", ukazao je Hadžidakis.
Bugarska i Rumunija su se ranije ove godine dogovorile da izgrade vezu između svojih gasnih mreža, ali građevinski radovi još nisu počeli.
Bugarska je u januaru ove godine postigla sporazum s Azerbejdžanom o uvozu milijardu kubnih metara gasa godišnje od 2010. godine, u okviru napora za diversifikaciju isporuka.
Poljska se okreće vjetroelektranama
U želji da riješi pitanje svoje energetske bezbjednosti Poljska se ponovo okreće iskorištavanju energije vjetra, a domaće energetske kompanije najavile su ambiciozne planove izgradnje eolskih elektrana na Baltiku u koje će uložiti najmanje 3,5 milijarde evra.
"Do 2020. godine izgradićemo na Baltiku morske eolske farme snage 1.000 megavata", kazala je Joana Zajonc, portparol državnog poljskog energetskog giganta PGE.
Poljski i strani investitori planiraju da na Baltiku izgrade najmanje pet farmi vjetroelektrana. Poljska vlada spremna je da liberalizuje propise, ukine dio birokratskih prepreka i smanji broj neophodnih dozvola i tako olakša ulaganja u tu oblast.