LONDON - Cijena nafte se juče popela na najveću visinu svih vremena iznad 130 dolara za barel gurana kombinacijom dugoročnih strahovanja u vezi s proizvodnjom i kratkoročnih u vezi sa stanjem rezervi u rafinerijama.
Očekuje se da će izvještaj Vlade SAD pokazati da su rezerve sirove nafte porasle u petoj uzastopnoj sedmici, ali da rafinerijama prijeti nestašica. Prema podacima američkog Ministarstva energetike, potrošnja benzina u SAD je u sedmici zaključno sa 25. aprilom porasla 1,6 odsto u odnosu na prethodnu nedjelju, a zalihe tog goriva su u aprilu pale 12 odsto u odnosu na mart, kad su bile najviše u proteklih 14 godina.
U takvoj situaciji laka američka nafta juče je na Njujorškoj berzi dosegla 690,25 dolara za barel, dok je sjevernomorski brent u Londonu prodavan za 128,53 dolara.
Slab dolar ima i dalje najveći uticaj na ulagače koji pri svakom njegovom dodatnom posrtanju sve više ulažu u naftu. Dolar je juče pao na najniži nivo u proteklih mjesec dana u odnosu na korpu valuta.
Uprkos pozivima iz SAD članicama Organizacije zemalja izvoznika nafte (OPEC) da povećaju proizvodnju, predsjednik ove organizacije Čakib Helil izjavio je da naftni kartel ne namjerava da povećava proizvodnju prije redovnog sastanka u septembru.
Investitor i milijarder Bun Pikens izjavio je da očekuje da će ove godine nafta dostići cijenu od 150 dolara po barelu. Njegovo predviđanje je izneseno istovremeno kada su dvije investicione banke podigle svoje procjene cijene sirove nafte za 2008. godinu. S tim su saglasni i ostali analitičari.
"Vlada osjećaj da bi predviđanja cijene barela nafte od 150 dolara mogla biti tačna. Zašto je onda ne kupiti sada umjesto kasnije", izjavio je Peter Bojtel, predsjednik kompanije "Cameron Hanover".
Analitičari strahuju od novog pada kursa američke valute.
"Kratkoročno dolar bi mogao da iznenadi svojim padom, što će uzrokovati novo poskupljenje sirovina uključujući naftu", ocijenio je Mark Pervan analitičar grupacije "Australia&New Zeland Banking".
Američki zakon
Predstavnički dom američkog Kongresa velikom većinom je usvojio zakon koji bi Sekretarijatu za pravosuđe dopuštao da tuži članice OPEC-a zbog ograničavanja isporuka i saradnje u formiranju cijena sirove nafte, ali je Bijela kuća najavila da će staviti veto na takav zakon.
Na meti novog zakona bi se našle zemlje proizvođači nafte među kojima Saudijska Arabija, Iran i Venecuela i to po istom antimonopolskom zakonu koji važi i za američke kompanije. Zakonom je predviđeno i da Sekretarijat za pravosuđe može da formira istražni tim koji bi, uz široka ovlaštenja, ispitivao formiranje cijene nafte kao i manipulacije na tržištu naftnih derivata. Tokom debate u Kongresu ocijenjeno je da su Amerikanci plaćajući cijenu goriva ostavljeni na milost zemljama članicama OPEC-a.