KOPAONIK - Jedan od najpoznatijih svjetskih ekonomista i analitičara Džefri Saks ocijenio je, obraćajući se kao specijalni gost na Kopaonik biznis forumu, da je dobra vijest što je američki diplomata Viktorija Nuland napustila američku vladu, jer je ona odgovorna za pogrešnu spoljnu politiku SAD u posljednjih 30 godina, u čiju je mrežu upala i Srbija 1999. godine.
"Slavim što je Viktorija Nuland napustila vladu", rekao je direktor Centra za održivi razvoj na Univerzitetu Kolumbija Džefri Saks u onlajn obraćanju na Kopaonik biznis forumu.
Podsekretarka za politička pitanja SAD Viktorija Nuland obavijestila je državnog sekretara Entonija Blinkena da namjerava da napusti tu funkciju i ode u penziju, saopšteno je iz Blinkenovog kabineta, piše RTS.
"Vijest da je Nuland dala ostavku bi trebalo da se proslavi, jer je bila odgovorna za spoljnu politiku u posljednjih 30 godina. Bila je ključna ličnost u ovom pogrešnom razmišljanju Amerike, koja se opredijelila za dominaciju, a ne saradnju", naglasio je Saks.
"Srbija je prva upala u ovu mrežu SAD bombardovanjem koje je trajalo 78 dana 1999. godine, što je bio prvi ulazak SAD na saveznike Rusije, to jest Srbiju", naveo je Saks.
Podsjetio je da je Nuland bila savjetnica za nacionalnu bezbjednost i, kako je rekao, odvela SAD u rat u Iraku, a bila je i za širenje NATO-a na Ukrajinu i Gruziju, što je dovelo do rata u Ukrajini.
Saks je naglasio da je Viktorija Nuland stajala na Majdanu u Kijevu sa demonstrantima kada je američka vlada 2014. zbacila sa vlasti Viktora Janukoviča, koji nije bio za Ukrajinu u NATO-u, već za ukrajinsku neutralnost.
Rusija je zatim, podsjetio je, organizovala referendum po pitanju Krima i anektirala to poluostrvo, nakon čega su se svi etnički ruski regioni otcijepili. I onda je krenuo rat u granicama Ukrajine, dodao je Saks. Naveo je da su SAD nastavile da insistiraju na tome da će se Ukrajina pridružiti NATO-u i došlo je do rata koji pustoši Ukrajinu koja, kako je rekao, dosta gubi na bojištu.
“Ukrajina je ogroman gubitnik, Evropa je umjereni gubitnik, a mir je žrtva svega“, rekao je Saks.
Naveo je i da je evropska ekonomija na gubitku zbog toga, a posebno njemačka ekonomija, koja više nije konkurentna na međunarodnom nivou.
O radu sa Antom Markovićem 1989. godine
Saks je podsjetio da je radio u Jugoslaviji 1989. godine sa Antom Markovićem kojem je pokušavao da pomogne u zauzdavanju hiperinflacije.
"Duboko sam vjerovao u zamisao Gorbačova da može da bude mir i da je Evropa objedinjena i da je u to vrijeme došlo do kraja neprijateljstava između Istoka i Zapada. Ali sam naučio, da to neće tako lako proći zbog gepolitičkog opredjeljenja SAD", naveo je čuveni ekonomista.
Kaže da je prvi put osjetio da od toga nema ništa kada je tadašnji premijer Marković predložio da Jugoslaviji bude odobrena pauza u vraćanju duga kako bi se obuzdala inflacija, ali da su Evropa i SAD odbile mogućnost moratorijuma 1989. godine.
"Imali smo pasivan stav Amerike i Njemačke, i Jugoslavija je bila osuđena na propast i onda se interno raspala. A ideja Evorpe je bila da će postojati Hrvatska i Slovenija, a sa druge strane Srbija, sa ruske strane ove podjele", naveo je Saks.
Rekao je da je bilo jasno da Zapad razmišlja o podjeli, a ne o saradnji sa Rusijom. Saks navodi da je početkom devedesetih godina preporučio Bijeloj kući da Rusiji da vrijeme kako bi se stabilizovala i uspostavila fond za stabilizaciju rublje, ali je to bilo sve odbijeno. Naglasio je da je to bila šansa za mir, ali da je 1992. bilo jasno da su SAD preuzele unipolarnu viziju - ''zašto da pomognemo Rusiji''.
"Razmišljali su - bićemo broj jedan iako će nas malo boljeti, ali će SAD biti dominantne, centralna Evropa će biti na našoj strani, a Rusija na drugoj", naveo je Saks.
Kaže da je postojala doktrina SAD devedesetih godina da se NATO proširi na Poljsku i Mađarsku, a potom i na region Zapadnog Balkana, ali ne i na Srbiju, već da je razbije i uspostavi NATO bazu na Kosovu. Ali i da se opkoli Rusija sa NATO zemljama u regionu Crnog mora, dodao je Saks.
Tada su, kako je rekao, SAD pozvale Ukrajinu i Gruzija da postanu članice NATO 2008. godine, što je bio plan da se ponovo podijeli Evropa.
"Sa ekonomskog stanovišta, ovo je bila katastrofa, a sa gepolitičkog još veća katastrofa. Mislim da je glavna greška bila što je potcijenjena Rusija na svakom koraku ovog puta. SAD su očekivale da je Rusija toliko slaba da neće biti u stanju da se odupre", rekao je Saks.
Kako je dodao, to su bile sve pogrešne kalkulacije i došlo je do rata u Ukrajini, što je bio neokonzervativni debakl te američke politike.
"Ali, ono što me iznenađuje jeste kako je ovo za Evropu bila strašna greška, Amerika je potrošila 100 milijardi dolara na ovu avanturu, ali SAD nisu ekonomski patile, dok Evropa jeste", naveo je Saks.
Rekao je da je raskid Evrope sa Rusijom zaista mnogo koštao i da su se sankcije vratile kao bumerang evropskim ekonomijama. Ocijenio je da Rusija ima prednost u konvencionalnom naoružanju i da će rat sigurno potrajati još godinu ili dvije, ali da će onda Ukrajina biti potpuno osiromašena kada je riječ o ljudima.
"Zahtijevam da se zaustavi ovaj rat i ideja proširenja NATO je bila jedna strašno pogrešna ideja i ne treba je više slijediti. Bajden nije sposoban za pregovore, a trebalo bi da nazove predsjednika Putina i kaže da je proširenje NATO pogrešna ideja", naveo je Džefri Saks.
Američki ekonomista da bi onda Rusija stala sa operacijama u Ukrajini i da bi sankcije bile povučene i zaustavljena spirala mržnje, koja je strašna za Evropu i to mnogo više nego za Rusiju.
"Mislim da bi Putin prihvatio ovakvu ponudu", zaključio je Saks, prenosi Euractiv.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.