Damir Lačević, generalni sekretar regionalnog Udruženja osiguravajućih društava, ističe da je tržište osiguranja u BiH malo i da sporo raste, te da je potrebna politička volja da bi bilo jedinstveno i bolje rangirano u regiji.
Najavljujući susret osiguravača i reosiguravača koji će biti održan od 69. do 15. juna u Sarajevu, poručuje da je osiguranje djelatnost koja ima ogromne mogućnosti.
NN: Kakvo je tržište osiguranja u BiH u poređenju sa regijom?
LAČEVIĆ: Ako bismo poredili s državama nastalim iz bivše Jugoslavije, onda je tržište BiH na četvrtom mjestu. Na prvom je Slovenija, potom Hrvatska i Srbija. Iza BiH su Makedonija i Crna Gora. Naše tržište je relativno malo. To je negdje oko 50 odsto tržišta koje je bilo prije 1992. godine. Za 11 godina, od 1996. do 2007. godine, tržište nije uspjelo preći tih 50 odsto. Ide sporo zbog ekonomske situacije koja je osnov. S druge strane, BiH nema do kraja uređeno tržište osiguranja. Imamo dva tržišta, u RS i u FBiH, i ona se i tretiraju s dva različita zakona. Ta dva tržišta kroz ove zakone imaju mogućnost da društva s jednog tržišta rade na drugom. Međutim, to su komplikovane šeme preuzete iz EU.
NN: Šta treba uraditi da BiH bude bolje rangirana?
LAČEVIĆ: Kod nas je sve pitanje politike. Kad se dobije politička saglasnost, jednostavno je napraviti jedan zakon i sve druge akte koji će vrijediti za cijelu državu i omogućiti da tržište posluje kao jedinstveno. Trebala bi biti jedna agencija koja bi kontrolisala društva za osiguranje po jedinstvenom postupku. Nije teško, nije to nedostatak znanja, već čisto politička volja, a očigledno da to političari ne žele.
NN: Posebna pažnja na susretu osiguravača biće posvećena solventnosti II. O čemu je riječ?
LAČEVIĆ: Solventnost II je mjerenje koliko je društvo sposobno da odgovori svojim obavezama koje je preuzelo na sebe preuzimanjem premije osiguranja i zaključivanjem ugovora o osiguranju. To je nešto što stoji pred nama u narednih deset godina. Slovenija, jedina iz regije, već radi na tome, jer EU polako uvodi solventnost II, iako se pravo uvođenje očekuje iza 2010. godine. Oni sad nalaze načine mjerenja solventnosti II. To je vrlo komplikovana matematsko-iskustvena metoda. U Evropi postoji 11 do 12 modela. Oni se moraju usaglasiti da se društva mogu porediti. Društva moraju knjigovodstvene evidencije raditi po jedinstvenom metodu. Ti međunarodni knjigovodstveni standardi se polako uvode i u BiH.
NN: Koliko su društva u prošloj godini isplatila štete, a koliko idu na rješavanje sudskim putem?
LAČEVIĆ: Kod nas nema te statistike. To je pitanje za Agenciju za nadzor osiguravajućih društava. Mislim da društva dobrim dijelom isplaćuju štetu. Ne znam koliko je realnih isplata, a koliko cjenjkanja, kao na pijaci. Ako prihvatiš u redu, ako ne, idemo na sud, a zna se da sudski sporovi traju nekoliko godina.
NN: Gdje su najčešće prevare u osiguranju i kako tome stati u kraj?
LAČEVIĆ: Najčešće su tamo gdje su osiguranja najmasovnija. Znači, autoodgovornost, auto-kasko, nezgoda. Ljudi u svakom postupku pokušavaju doći do novca na način koji nije u skladu sa zakonom. Kad kontrole nisu bile velike, bilo je jednostavnije namjestiti štetu, dobiti policijski zapisnik. Malo se uveže policija, malo poznanstvo. U BiH nije bilo velikih organizovanih lanaca krađa i prevara, ali imali smo priliku vidjeti da je u Srbiji otkriven veliki lanac prevara po auto-osiguranjima. To je uvijek izvjesna mogućnost i kuće moraju voditi računa o prijavi šteta.
NN: Tema susreta su izazovi i mogućnosti osiguranja. Kakve su mogućnosti?
LAČEVIĆ: Osiguranje je djelatnost koja ima ogromne mogućnosti. Nemamo dovoljno snage da razvijemo sve one koje stoje pred osiguranjem, nemamo ni kupaca za sve što osiguranje može da napravi. Nemamo zakonskih podloga, reformu zdravstvenog i penzionog osiguranja. Kada će država provesti reforme penzionog i zdravstvenog osiguranja - veliko je pitanje. Fondovi dobrovoljnog penzionog osiguranja su najjači fondovi na zapadu. To su ogromne mogućnosti kapitala koji se može ulagati u puno stvari za oživljavanje ekonomije. Ali za sve treba stvoriti predispozicije, zakonski okvir kojeg kod nas nema. Ovo što imamo je zakon koji su nam napravili stranci.
Rast tržišta do 10 odsto
NN: Kako su bh. osiguravajuća društva poslovala u prošloj godini?
LAČEVIĆ: Tržište nije imalo poseban rast. Na nivou države taj rast može biti do 10 odsto. To je malo s obzirom da tržište s tih deset odsto rasta ima oko 184 miliona eura prihoda po osnovu premije osiguranja. To je ništa. Toliko ima jedno `Maribor osiguranje` iz Slovenije, čak i više ima `Dunav` iz Srbije.