NJUJOK - Cijena barela nafte je u drugoj polovini prošle sedmice u jednom trenutku na indikativnoj berzi u Njujorku "preskočila" je granicu od 73 dolara, pa su međunarodni eksperti, uključujući i poznatog američkog ekonomistu Nuriela Rubinija, zaključili da bi osnovna energetska sirovina do kraja 2009. mogla da poskupi i na 100 dolara po barelu, jer globalna privreda počinje da se izvlači iz duboke krize.
Činjenica da nafta trenutno vrijedi približno 50 odsto manje nego u vrijeme apsolutnog rekorda od 147,27 dolara za barel, ostvarenog 11. jula 2008. godine, ali i znatno više od svega 33 dolara, koliko je barel kotirao u februaru, nagnala je i rukovodioce Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da se oglase jasnom porukom. Čelnici OPEC-a su upozorile da će kartel pažljivo pratiti dalji tok zbivanja na naftnom tržištu i da neće uvećavati vlastitu proizvodnju i isporuke sve dok nafta na tržištu ne poskupi na 100 dolara za barel.
"Ako cijena dostigne 100 dolara, moguće je razmišaljiti i o rastu proizvodnje i ispruka", istakao je ministar za naftu Kuvajta šeik Ahmed el Abdala Sabah.
Naftni eksperti u SAD i Evropi ocjenjuju da je tekuće poskupljenje nafte izazvano prvenstveno osjetnim slabljenjem tržišnih pozicija dolara, zbog čega su veliki investitori svoja sredstva počeli naglo da "sele" iz američkih obveznica u druge finansijske instrumente, uključjući i terminske ugovore za kupovinu nafte. Oštriji rast cijena nafte tokom proteklih nekoliko sedmica izazvan je, kako ističu analitičari, i smanjenjem zaliha te sirovine u SAD, koje su ubjedljivo najveći potrošač nafte na svijetu, jer u toku 24 časa utroše više od 20 miliona barela.
Rusija, koja je, uz predvodnika OPEC-a Saudijsku Arabiju, ubjedljivo najveći svjetski proizvođač i izvoznik nafte, stavila je do znanja da u narednih nekoliko godina neće snižavati proizvodnju nafte, što bi trebalo stabilizirajuće da djeluje na tržište. Ruski ministar energetike Igor Sečin kazao je da njegova zemlja neće snižavati ni izvoz nafte, koji je mahom usmjeren ka Evropi, ali dijelom i prema kupcima u Kini, Japanu i SAD.
Članice OPEC-a, koje pokrivaju nešto više od 40 odsto ukupne dnevne potrošnje nafte u svijetu, su, slično Rusiji, veoma zavisne od naftnih prihoda, jer na taj način dobijaju najveći dio vlastitog deviznog priliva. Većina članica OPEC-a mogle bi da budu zadovoljne sadašnjom cijenom nafte, jer im ona garantuje veoma solidnu zaradu.