SARAJEVO - Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas u Sarajevu da ekonomija BiH nije u sjajnoj, pa ni pristojnoj situaciji, ali da ima potencijala za investiranje, zbog čega je pozvao domaće i strane investitore da to učine.
Dodik je naveo da je BiH nakon rata olako ušla u proces privatizacije i prodaju poslovnih banaka, te da nije bila spremna za otvaranje tržišta, što je donijelo negativne ekonomske posljedice.
"Ni danas nismo uspjeli da zaposlimo isti broj ljudi koji smo imali prije rata", konstatovao je Dodik u obraćanju na "Ekonomskom forumu BiH 2019".
Govoreći o izraženom problemu odlaska mladih ljudi iz BiH, Dodik je ocijenio da to nije samo do situacije u BiH nego da se radi o strategiji razvijenih zemalja koje traže novu i obrazovanu radnu snagu sa ovih prostor.
"Samo prije 10-ak godina niste mogli da dobijete 50-ak radnih mjesta kroz sistem detašmana, a danas je otvoreno tržište zapadne Evrope", istakao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Prema njegovim riječima, ključni problem BiH jeste obrazovana radna snaga koju ovo društvo obrazuje, a koja odlazeći ugrožava ekonomske i socijalne mogućnosti društva.
"Treba da vidimo šta učiniti da prestane sistem odlaska ili da se bitno smanji i da napravimo kontraproces, da ljudi ovamo dolaze. Za to su nam potrebne, naravno, investicije", zaključio je Dodik.
On je istakao da je u BiH potrebno zaustaviti sve političke debate i u naredne tri godine usmjeriti se na prikupljanje minimalno pet milijardi evra za izgradnju infrastrukture – puteva, termoelektrana, hidrocentrala, savremnih IT centara u svim većim gradovima kako bi BiH napravila pomak ka razvijenom svijetu.
"Sve to možemo da učinimo, samo ako redefinišemo naše politike", ocijenio je Dodik.
Pitajući da li BiH u okviru ovog kursa KM prema evru i u sistemu "karensi borda" može da bude konkurentna, predsjedavajući Predsjedništva BiH ponovio je mišljenje da Centralna banka treba da bude u funkciji domaće ekonomije i privrede.
Dodik je iznio podatak da je BiH za depozite koje drži u inostranstvu, samo u 2017. godini za negativnu kamatu platila stranim bankama 11,5 miliona KM i založio se za redefinisanje bankarskog sistema u BiH – od Centralne banke do poslovnih banaka.
"Zalažem se da dođu strani investitori. To zavisi od nas, naravno, ali i od ambasadora koji će sutra svakom investitoru koji dođe dati dobre smjernice", dodao je Dodik, ističući da je potrebno podstaći i domaću inicijativu.
Predsjedavajući Predsjedništva smatra da novca ima, ali da je potrebno koncipirati dobre projekte koji će ih privući.
Kao dobar korak on je ocijenio to što je BiH završila odgovaranje na upitnik Evropske komisije ističući da bi dobijanje statusa kandidata u EU, BiH bila lansirana u jednu drugu orbitu i kretala se na drugi način.
Dodik je poručio da bez obzira na dobre najave iz EU, BiH treba da se bavi zaštitom domaće privrede i proizvodnje, podsjećajući da je svojedobno EU omela neke namjere za zaštitu domaće ekonomije.
Najavljujući razgovore o izgradnji auto-puta koji treba da integriše skoro cijelu BiH, predsjedavajući Predsjedništva istakao je da se bez velikih infrastrukturnih projekata ne mogu privući male i uslužne djelatnosti u BiH.
Dodik se posebno založio za sveopštu reformu obrazovanja u BiH u smislu promocije kvaliteta obrazovanja i kadrova koje proizvode obrazovne ustanove, ističući da su privatni fakulteti načinili "dar-mar" u tom pogledu.
"Ekonomski forum BiH 2019", čiji je cilj unapređenje poslovnog ambijenta u zemlji, otvoren je danas u Sarajevu.
Organizator foruma je Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Dodik: Investiranjem u infrastrukturu do rasta
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da su mogućnosti za rast ekonomije u BiH investiranje u infrastrukturu, prije svega putnu, te izgradnju energetskih objekata, ali i rekonstrukcija svih banja i izgradnja informativno-tehničkih centara za obuku i rad mladih.
Dodik je rekao novinarima u Sarajevu da će godine koje dolaze biti teške u pogledu rasta ekonomije, kako u Evropi, tako i u svijetu, jer mnogi najavljuju čak i teže ekonomske godine nego što su bile ranije.
Predsjedavajući Predsjedništva smatra da se u BiH mora što prije sjesti i pokušati naći odgovor ili barem dati smjernice kojim putem će se zemlja kretati, kako bi se odgovorilo na ekonomske izazove.
"Poznato je da je rast ekonomije BiH produkovan činjenicom da je povećan izvoz na tržište zapadne Evrope. Ako vidimo da su neka tržišta u zastoju, to govori da će se to desiti i kod nas", rekao je Dodik, te dodao da se u BiH mora naći i odgovor ukoliko bi došlo do recesije u zemlji.
Govoreći o "Ekonomskom forumu BiH 2019" koji se održava u Sarajevu, Dodik je rekao da je ovaj skup dobra prilika da se traga za odgovorima na ekonomsku i socijalnu situaciju u zemlji, kao i da se razgovara o odnosima BiH prema regionu, ali i cijeloj Evropi, pa i svijetu.
"Mislim da ovakve teme treba da se nađu na raznim forumima u BiH, te da se u tom pogledu traga zajedno sa naučnom, stručnom, poslovnom zajednicom, pa i sa vlastima u zemlji, kako bi se došlo do najboljih odgovora na izazove i pitanja koja su prisutna i interesuju svakog čovjeka", istakao je Dodik.
Govoreći o obrazovanju u BiH, Dodik je rekao da je ono osnova u svim razvojnim planovima, odnosno postavlja se kao jedno od najvažnijih pitanja, te naglasio da se obrazovanje mora reformisati, jer će zemlja u svim sektorima izgubiti korak sa regionalnim tržištima, što bi moglo predstavljati dodatni problem u budućnosti BiH.
"Potrebno je uzeti najbolje prakse koje su već prisutne u EU i svijetu, te ih prilagoditi uslovima u BiH. Ovo što nam je nametnuto u proteklih 15 godina pokazalo se kao promašaj", smatra Dodik.
Prema njegovim riječima, u BiH ima mnogo privatnih fakulteta koji sada daju sertifikate i diplome licima koja nemaju znanja, a koji vrše pritisak na javni sektor i na taj način privredu i zemlju vuku nadole.
"To se mora prekinuti. Zagovaram da se u toku ljeta donese zakon o visokom obrazovanju u BiH i da se uspostavi novi sistem visokog obrazovanja, sa većim stepenom odgovornosti i prilagodljivosti tržištu", rekao je Dodik.
Što se tiče bankarskog sektora u BiH, Dodik je naveo da činjenica da Centralna banka BiH i danas funkcioniše u uslovima kakvi su bili nametnuti prije više od 20 godina, govori o tome da ništa nije učinjeno da se Banka prilagodi potrebama u BiH.
"Centralna banka nije u funkciji jačanja privrede i ima samo jednu, monetarnu funkciju - da prepisuje obaveznu rezervu koju moraju imati komercijalne banke i ničim se više ne bavi", rekao je Dodik.
On smatra da postoji prostor da se to redefiniše i stavi u funkciju razvoja privrede u BiH.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.