DOBOJ - Predstavnici 14 mjesnih zajednica sa područja Trebave aplauzom su pozdravili Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH koji je svojim dolaskom u selo Tovira potvrdio da će željeni priključak na auto put koridor 5C biti izgrađen na potezu od Doboja do Modriče.
"Mislim da treba reagovati na sve interese, ovo je divan kraj, divni ljudi. I trebamo da uložimo napore da komunikacijski otvorimo, a ne da auto put bude mjesto koji će zatvoriti određeni prostor. Koliko se razumijem, traži se direktno prikopčavanje na autoput, odnosno petlja i to će biti urađeno u skladu sa tehničkim i drugim kriterijima, koji traži jedna tako važna saobraćajnica kakva je autoput", izjavio je Dodik.
"Jednostavno 14.000 ljudi koji su sa desne strane rijeke Bosne imaju uključenje (na autoput) ne u gradu Doboju, ne u Rudanci, ne u Modriči, nego upravo ovdje na potezu između Doboja i Modriče, tj. na Trebavi", rekao je Boris Jerinić, novoizabrani gradonačelnik Doboja, te dodao da je grad inicirao i uređenje korita rijeke Lukavice i u planu je da se pet kilometara obale uzvodno uredi kako ne bi rijeka plavila i pravila probleme na poljoprivrednom zemljištu uz autoput.
Izgradnju priključka na autoput koridor 5C na desnoj obali rijeke Bosne, na potezu od Doboja do Modriče inicirali su predstavnici 14 mjesnih zajednica, a korist će, smatraju, imati svi koji gravitiraju ovom području.
"Dio FBiH će biti naslonjen na taj autoput, jer zašto bi neko išao odavde 50, 100 kilometara da bi se priključio na cestu koja vodi na Jadransko more ili koja vodi za EU. Znači, govorimo o svakom čovjeku koji će imati koristi bez obzira kako se on zove, gdje živi, i šta radi", kaže Sevlid Hurtić, odbornik u Skupštini grada.
Petlja će biti građena u tećoj fazi izgradnje koridora 5C, poručio je Dušan Topić, direktor Autoputeva RS, a iako su slične petlje koje su građene na drugim dionicama u RS koštale od tri do četiri miliona KM, ova koja se planira na Trebavi bi zbog pruge Doboj - Šamac mogla biti skuplja.
"Moramo voditi računa o razmaku između regionalnog puta i pruge, pruge i auto puta, i tog nekog nadvožnjaka koji treba da pređe preko pruge. Pruga je zahtjevna jer imaju dalekovodi tu, i moramo da vodimo računa gdje je regionalni put dovoljno visok u odnosu na prugu, da se može najbolje uklopiti. To je možda jedan od glavnih, ali ima i drugih uslova koji se moraju ispoštovati, ali to ćemo ostaviti stručnjacima", naveo je Topić.
Finansijska konstrukcija za izgradnju petlje mogla bi biti definisana do kraja ove godine, dok se konkretni radovi mogu očekivati 2020. godine.
Iako će izgradnjom priključka na autoput plodno poljoprivedno zemljište, površine od oko 1.200 hektara biti izuzeto za potrebe izgradnje, poljoprivedni proizvođači smatraju da im to neće ugroziti opstanak.
"Činjenica je da se poljoprivredno zemljište trajno gubi kao poljoprivredno, međutim izgradnjom infrastrukturnih objekata koji prate autoput, znači pristupnih puteva, uređenje kanala, kanalske mreže, dio odbrane od poplava, smatramo da će na površinama koje ostanu doći do povećanja prinosa. Tako da u ukupnoj količini poljoprivredne proizvodnje ne bismo trebali biti ni kao područje, ni kao republika, ni kao država ostećeni u tim bilansima", smatra Dušan Paravac, predstavnik Udruženja poljoprivrednika "Trebava".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.