SARAJEVO - Djelatnost eksploatacije i flaširanja voda prepuštena je sama sebi i država ne čini ništa da bi je uredila i zaštitila, konstatovano je na jučerašnjoj sjednici Odbora Grupacije bezalkoholnih pića Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.
"Pokazatelj da smo prošle godine imali 140 miliona KM vrijedan uvoz bezalkoholnih pića, a simboličan izvoz ilustruje koliko je ova oblast nezaštićena", kazao je Ibro Omerbašić, vlasnik kompanije "Tešanjska vrela".
Ističe da najveći problem predstavlja šuma propisa koji se međusobno isprepliću, a nerijetko i derogiraju jedni druge.
"Ova oblast nije strateški postavljena na nivou države i država se nije strateški opredijelila za njen razvoj. Vjerovatno nekome i nije u interesu da se ona tako uredi", kazao je Omerbašić.
Jedna od tih nelogičnosti jeste, ukazuju, da oblast istraživanja voda u FBiH potpada pod nadležnost Ministarstva industrije, energije i rudarstva, dok flaširanje voda tretiraju državni propisi o hrani o kojima se stara Agencija za sigurnost hrane BiH.
"Zbog toga se događa da prirodna izvorska i mineralna voda imaju isti tretman kao drugi prirodni resursi poput uglja ili žive", kazao je Branko Pušić, predstavnik "Sarajevskog kiseljeka".
Upravo zbog podijeljenih nadležnosti, kako je rečeno, proizvođače voda svako svojata i nameće im namete koji opterećuju njihovo poslovanje. Veliki problem, kako je istaknuto, predstavlja plaćanje posebne vodoprivredne naknade za iskorištene vode koja je sa 0,05 povećana na dvije KM po metru kubnom. Ovo dodatno utiče na konkurentnost domaće proizvodnje budući da proizvođači godišnje samo po ovom osnovu moraju izdvojiti desetine hiljada KM. Članovi Odbora zaključili su da će temeljito proučiti propise, upoznati se s iskustvima zemalja iz okruženja i dostaviti prijedloge vlastima za uređenje ove djelatnosti.
Problemi "Teloptica"
Prema Pravilniku o osvježavajućim bezalkoholnim pićima BiH, usvojenom u oktobru prošle godine, kompanijama je omogućeno da svoje proizvode plasiraju na tržište sa starim deklaracijama, na kojima nema podataka o učešću osnovne sirovine u proizvodu, u roku od 12 mjeseci, odnosno do 21. oktobra ove godine.
S obzirom na to da ima ogromne količine ambalaže koju ne može utrošiti do tog roka, "Teloptic" iz Sarajeva tražio je podršku za produženje ovog roka na 24 mjeseca. Članovi Grupacije saglasili su se da se "Teloptic" individualno obrati Agenciji za sigurnost hrane BiH, ali generalno nisu podržali izmjene Pravilnika.