BANJALUKA - Savjet ministara BiH bi trebalo da inicira pregovore s hrvatskim "Janafom" o tome da Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu u tom nekadašnjem jugoslovenskom naftovodu dobije vlasnički udio, izjavio je juče Duško Bogdanović, direktor Sektora za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Bogdanović, koji je ranije bio pomoćnik direktora Rafinerije nafte, kazao je da brodsko preduzeće polaže pravo na dio vlasništva u `Janafu` po osnovu osnivačkog uloga i učešća u finansiranju njegove izgradnje, navodeći da o tome postoji validna dokumentacija.
Osnivači `Jugoslovenskog naftovoda`, sada `Janafa`, 1974. godine bili su zagrebačka INA, sarajevski `Energoinvest` i novosadski `Naftagas` sa jednakim ulogom od oko 17 miliona dolara, što je bio osnov za podizanje kredita od 1,5 milijardi dolara za njegovu izgradnju.
Bogdanović kaže da najveće učešće u `Janafu` po osnovu vraćanja kredita treba da ima `Naftagas` 57,2 odsto, zatim, INA 24, te brodska Rafinerija nafte 18,8 odsto.
`Pravo na udio ima Rafinerija, a ne 'Energoinvest', jer je ona snosila troškove izgradnje naftovoda, dok je sarajevsko preduzeće bilo samo potpisnik ugovora o osnivanju`, objašnjava on.
Smatra da bi stoga Savjet ministara BiH trebalo da formira radnu grupu koja bi u pregovorima s predstavnicima `Janafa` iznijela svu dokumentaciju na osnovu koje bi mogla biti donesena validna odluka.
U Kabinetu predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Nikole Špirića, koji je nedavno u susretu s premijerom Hrvatske Ivom Sanaderom pokrenuo to pitanje, nisu mogli reći da li je od tada nešto konkretno urađeno.
`Nemam novih informacija, osim ranije izrečenog stava gospodina Špirića da je Jadranski naftovod dio sukcesione imovine bivše Jugoslavije i da će BiH preduzeti potrebne mjere kako bi u tome zaštitila svoje interese`, kazao je Aleksandar Obradović, portparol predsjedavajućeg Savjeta ministara.
U `Janafu` juče nisu odgovorili na naša pitanja u vezi s ovim problemom, ali su ranije odbacili mogućnost da Rafineriji nafte daju dio vlasništva navodeći da je poznata akcionarska struktura tog preduzeća i da je čini pretežno državni kapital Hrvatske. Vodeći akcionari `Janafa` su, kako ističu, Hrvatski zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje sa 50,5 odsto udjela, Republika Hrvatska 21,7 odsto, INA 16 odsto i Državna agencija za sanaciju banaka sa 5,8 odsto akcija. Tvrde da `minorni` osnivački ulog Rafinerije i `Naftagasa` ne predstavlja pravni osnov za učešće u vlasničkoj strukturi, pogotovo što, kako navode, sve ove godine sami otplaćuju ogromne kredite za izgradnju naftovoda.
Bogdanović, pak, tvrdi da je Rafinerija dijelom učestvovala u otplati kredita kroz plaćanje zakupa naftovoda po principu `puno za prazno`, gdje je imala obavezu da transport godišnje plaća za pet miliona tona sirove nafte, iako je dopremala 1,5 miliona tona nafte.
`Zbog dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom trebalo bi naprije da pokušamo razgovarati o ovom pitanju, ali ako druga strana to odbija, onda BiH ne preostaje ništa nego da pokrene sudski proces`, ukazuje Bogdanović.
Putin rješava problem `Janafa`
U Vladi RS kažu da bi se pitanje transporta sirove nafte kroz `Janaf` za potrebe Rafinerije nafte Bosanski Brod, ali i vlasništva u `Janafu`, moglo pokrenuti krajem mjeseca prilikom dolaska ruskog predsjednika Vladimira Putina u Zagreb na regionalni samit o energetici.
Zvaničnici RS računaju na interes koji ima ruska kompanija `NefteGazInKor`, kupac naftne industrije RS, za kontinuiranu isporuku sirove nafte u Bosanski Brod.