BERLIN - Lideri država Evropske unije založili su se na sastanku u Berlinu za striktan nadzor svih finansijskih tržišta i proizvoda i zatražili određivanje sankcija kojima bi bile kažnjene države, poznate kao "poreske sigurne luke", u kojima neki vlasnici ogromnih računa izbjegavaju plaćanje poreza usred svjetske ekonomske krize.
"Još jednom smo podvukli uvjerenje da sva finansijska tržišta, proizvodi i učesnici u njima moraju da budu podvrgnuti odgovarajućem nadzoru i regulativi, bez izuzetaka i bez obzira na to u kojoj im je državi sjedište", navodi se u izjavi usvojenoj na kraju sastanka.
Poseban naglasak stavljen je na privatne baze kapitala, uključujući hedž fondove, koji mogu predstavljati sistemski rizik, a EU zahtijeva i ograničavanje plata menadžerima. Jedan od zaključaka odnosi se i na protekcionizam, koji, kako je navedeno, ne bi smio uprkos borbi protiv recesije uticati na slobodnu tržišnu privredu.
U izjavi sa samita, kojem je predsjedavala njemačka kancelarka Angela Merkel, se situacija na finansijskom tržištu ocjenjuje kao krcata problemima, uz ocjenu da su strukturne reforme i stavljanje fokusa na javnu potrošnju neophodni da bi svjetska privreda izašla jača iz sadašnje globalne ekonomske krize. U dokumentu se poziva na konkretne akcije protiv "poreskih sigurnih luka" i pravnih sistema nevoljnih da sarađuju, odnosno na sastavljanje spiska takvih sistema i sankcija protiv njih.
"Evropa je pokazala svoju odgovornost pred svijetom", rekla je Angela Merkel.
Ona je istakla da je cilj dogovorenih mjera povratak povjerenja u svjetski finansijski sistem i naglasila da je postignut cilj sastanka, a to je jedinstvena i snažna poruka zajedništva članica EU.
Merkelova je na samit pozvala predsjednike ili premijere Velike Britanije, Francuske, Italije, Španije, Holandije, Češke i Luksemburga, predsjednika Evropske komisije, te ministre finansija i guvernere centralnih banaka država EU, kako bi formirali zajedničku platformu za sastanak Grupe 20 industrijski najrazvijenijih zemalja i država s privredama u naglom usponu, koji će se održati 2. aprila u Londonu. Od prvog takvog sastanka, posvećenog reformi globalne finansijske arhitekture, krajem prošle godine u Vašingtonu, recesija se produbila i u EU i u SAD, natjeravši vlade više zemalja da usvoje ogromne stimulativmne pakete.
Francuski predsjednik Nikola Sarkozi naglasio je da samit u Londonu mora biti uspješan.
"To je posljednja prilika. Mi želimo novi početak za svjetski finansijski sistem", zaključio je Sarkozi.
Sastanak u Berlinu održan je poslije sedmice međusobnih optužbi članica EU za protekcionizam. Najčešća meta napada bio je plan Francuske da izdvoji šest milijardi evra državnog zajma za pomoć domaćim proizvođačima automobila, ali pod uslovom da koriste logistiku domaćih proizvođača dijelova. U završnom dokumentu sa berlinskog skupa lideri su se obavezali da će primjenjivati stimulativne mjere i planove za spas finansijskih institucija na način koji će ograničiti ugrožavanje konkurencije na apsolutni minimum.
Više novca MMF-u
Na berlinskom sastanku Međunarodni monetarni fond (MMF) je ovlašten za strogu kontrolu zaključaka donesenih početkom decembra prošle godine na samitu G20 u Vašingtonu, a za to je predviđeno udvostručenje finansija ove organizacije.
Britanski premijer Gordon Braun naglasio je da će MMF ubuduće imati dovoljno novca ne samo za otkrivanje kriza, nego i za njihovo sprečavanje.
MMF trenutno raspolaže sa 142 milijarde dolara odmah dostupnog novca i 50 milijardi koje može relativno brzo da prikupi, ali nije u stanju da istovremeno pomogne privredama u usponu koje su zapale u probleme i odgovori na pozive EU da se pomogne istočnoevropskim zemljama, kojima prijeti kolaps domaćih bankarskih sistema i valute.