BRISEL - Članice Evropske unije učiniće sve što je u njihovoj moći da podstaknu ekonomski rast u regionalnoj privredi, ističe se u nacrtu dokumenta o kojem danas, na vanrednom samitu u Briselu, raspravljaju čelnice 27-članog bloka država.
"Skup mora obezbijediti maksimum mogućnosti da se u okviru jedinstvenog tržišta EU pokrene proces ekonomskog oporavka", navodi se u dokumentu koji bi trebalo da usvoje učesnici samita.
Ukazuje se da je otvaranje kreditnih mogućnosti od suštinskog značaja za sprovođenje fiskalnih mjera u državama članicama.
Analitičari ističu da su politički prvaci EU podijeljeni u vezi s načinom izlaska iz globalne ekonomske krize, jer među njima postoje bitne razlike u vezi s trgovinskim i političkim budžetskim deficitom, kao i više drugih pitanja. Vanredni samit EU je najnoviji u seriji skupova na visokom nivou koji se održavaju u Evropi i svijetu, a uoči aprilskog sastanka lidera grupe 20 industrijski najrazvijenijih zemalja u Londonu.
"Evropa će prevladati krizu samo ako budemo djelovali zajedno, usklađeno i ako poštujemo zajednička pravila. Ne želimo nove podjele, ne želimo Evropu podijeljenu na sjever i jug ili zapad i istok. Od životne je važnosti da unutrašnje tržište ostane jedinstveno", izjavio je Mirek Topolanek, premijer Češke, zemlje koja predsjedava EU.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je uoči samita zatražila od čelnih političara iz zemalja istočne i srednje Evrope, koje su već postale članice EU ili se pripremaju da to budu, da iskreno saopšte na samitu pravu istinu o rizicima koji postoje u finansijskim sistemima njihovih država.
Zamjenik češkog premijera Aleksandar Vondra je takođe ukazao na potrebu da se taj skup ozbiljnije pozabavi tekućom sve težom krizom u zemljama istočne i srednje Evrope.
"Trebalo bi da izbjegnemo stvaranje utisaka da su centralna i istočna Evropa jedan veliki crni prolaz. To bismo svakako morali da promijenimo", kazao je Vondra.
Tenzije između novih i starih članica EU su naročito povećane ranije ovog mjeseca kada je francuski predsjednik Nikola Sarkozi rekao da bi njihove auto-kompanije, u uslovima krize, trebalo da ponovo vrate u Francusku svoje pogone koje su otvorili u istočnoj i srednjoj Evropi. Taj su plan oštro kritikovale Češka i još neke zemlje, držeći da se radi o protekcionističkim mjerama koje potkopavaju jedinstveno tržište.
Mjere za spasavanje automobilske industrije, koja u EU zapošljava 12 miliona ljudi, najavilo je još pet zemalja - Italija, Njemačka, Španija, Švedska i Velika Britanija. Evropska komisija trenutno proučava te planove kako bi utvrdila jesu li oni u skladu s pravilima o državnim podrškama i o tržišnom nadmetanju.
Nove članice protiv protekcionizma
Premijeri devet novih postkomunističkih članica EU dogovorili su se juče u Briselu, pred vanredni samit EU, da Evropa po svaku cijenu mora da izbjegne protekcionizam kao mjeru za rješavanje globalne ekonomske krize.
Sastanak premijera Višegradske četvorke, baltičkih zemalja, Bugarske i Rumunije sazvao je poljski premijer Donald Tusk koji je nakon tog mini-samita rekao da nove članice zahtijevaju da se kriza rješava solidarno i bez nacionalnih egoizama.
"Svi smo se složili da je u vrijeme krize najvažnija stvar da se očuva cjeloevropska solidarnost. Želimo da Evropa izbjegne pokušaje protekcionizma i egoizma i da i dalje bude jedinstveno tržište", kazao je Tusk.
Bez pogodnosti za istočnu Evropu
Češko predsjedništvo EU odbacilo je mogućnost izrade specijalnih planova za pomoć istočnoevropskim zemljama koje se bore protiv ekonomske krize, tražeći da umjesto toga bude preduzeta šira akcija EU.
"Ne vjerujem da je potrebno odvajati nekoliko zemalja u EU. Podržaću pristup EU da se pomogne i pruži podrška bilo kojoj evropskoj zemlji, a ne posebno iz istočne Evrope", rekao je Mirek Topolanek po dolasku na sastanak lidera EU u Brisel.
Pošto su krizom posebno teško pogođene zemlje iz istočne Evrope, regionalni lideri lobiraju za usvajanje specijalnog paketa podrške u borbi protiv krize.