JEREVAN Privredna reforma i ulaganja iseljenika podigli su stopu rasta bruto domaćeg proizvoda u Jermeniji na više od 10 odsto godišnje u posljednjoj deceniji. S obzirom na veliki napredak koji je ta zemlja ostvarila krenuvši od ničega, njen put ka uspjehu mogao bi poslužiti kao primjer zemljama u razvoju, piše "BusinessWeek".
Priliv novca i niz reformi od Jermenije su stvorili `kavkaskog tigra`, a njen BDP je skočio za 50 odsto u periodu od 1990. do 1993. godine, navodi se u izvještaju Svjetske banke objavljenom ovog mjeseca. Država je postala model tranzicijske privrede koja bi trebalo i dalje da bilježi napredak sa drugim talasom reformi.
BDP zemlje rastao je ponajviše zahvaljujući velikim ulaganjima jermenske dijaspore u Evropi i SAD, usmjerenim građevinskoj industriji, koja doživljava procvat. Snažan rast u sektoru usluga, uključujući finansijski sektor, te sektor maloprodaje takođe pridonose snažnom privrednom rastu, kažu u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD).
`S obzirom na činjenicu da nema prirodnih resursa, njen je rast prilično impresivan`, kaže Heike Harmgart, ekonomista EBRD-a za Jermeniju.
Najpohvalniji aspekt toga rasta, kaže ekonomista Svjetske banke Aristomen Varoudakis, je to da je makroekonomska stabilnost očuvana, a inflacija ostala niska, između tri i četiri odsto. Prošla godina bila je izuzetak od tog trenda, sa stopom inflacije koja se popela na 5,6 odsto. Međunarodni monetarni fond (MMF), međutim, predviđa njeno usporavanje na četiri odsto u ovoj godini.
Fiskalna disciplina je pokazatelj da je Vlada velike iseljeničke doznake podržala zdravim politikama. Vlada je ukinula kontrolu rasta plata i privatizovala većinu zemljišta i malih preduzeća sredinom devedesetih kako bi podstakla ulaganja u građevinski i ostale sektore. Centralna banka takođe je bila reformator, pojednostavivši svoje operacije i poboljšavajući kontrolu nad bankarskim sektorom s ciljem podsticanja dinamičnosti u kratkom roku.
U novije vrijeme, osnivanje kancelarije za podsticanje kreditiranja malih preduzeća i osavremenjeni stečajni zakon dodatno su poboljšali ulagačku klimu, te predstavljaju dva razloga zbog kojih je Jermenija zauzela 39. mjesto među 178 privreda obuhvaćenih izvještajem Svjetske banke `Poslovanje u 2008`.
Teško bi se mogle preuveličati koristi koje je privredna revolucija donijela stanovnicima te zemlje. Prema izvještaju Svjetske banke, stopa siromaštva pala je s nešto više od 55 odsto početkom devedesetih na 30 odsto.
Korupcija, iako manje izražena, jedan je od većih problema, kao i preveliko oslanjanje na građevinsku industriju. Premda analitičari predviđaju da će Jermenija održati dvocifrenu stopu rasta u kratkom i srednjem roku, ona mora započeti sa diversifikacijom svoje privrede kroz ubrzanje trgovine i privlačenje novih ulaganja, poput IT kompanija.