SARAJEVO - Ideja o osnivanju Regionalne banke jugoistočne Evrope, koju je pokrenuo predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, zaživljava, izjavio je juče na kraju dvodnevnog zasjedanja Bečkog ekonomskog foruma Erhard Busek, predsjednik Foruma.
Poslovni susret pod nazivom "Investiraj u BiH - Investiraj u region", na kojem su predstavljeni projekti iz oblasti infrastrukture, energije i finansija, okupio je oko 200 učesnika iz 21 zemlje, među kojima i predstavnike 40 firmi iz Austrije i oko 70 iz zemalja regije.
"Na pripremi projekta osnivanja Razvojne banke jugoistočne Evrope rade razvojne banke Slovenije i Austrije, a interes da se uključe pokazale su i razvojne banke Italije, Francuske i Njemačke", kazao je Busek.
Predsjedavajući Špirić, koji je inicijativu o Razvojnoj banci uputio putem Regionalnog centra za saradnju u Sarajevu, kazao je da regionalni pristup u investiranju ima bolje šanse za uspjeh. On je kao najatraktivnije mete za ulaganje naveo oblast energije.
"Procjene govore da je trenutno u upotrebi samo 40 odsto iskoristive hidroeenergije u BiH. Studija energetskog sektora utvrdila je potencijale za hidroproizvodnju, čiji je ukupan kapacitet 1.824 megavata u FBiH i 1.177 megavata u RS. Ovo predstavlja značajan resurs i za mnoge od novih elektrana su pripremljene studije predizvodljivosti, preliminarni projekti ili finansijske studije", istakao je Špirić.
Na ovaj potencijal ukazao je i Mladen Zirojević, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, naglasivši kako treba napraviti plan ulaganja u energetski sektor.
Fridhelm Bošert, predsjednik Uprave Volksbanke, ukazao je da je prvi put od početka krize u regionu vidljivo svjetlo na kraju tunela.
"Valute u regionu počele su da se stabilizuju, a tržišne silnice da pružaju podršku oporavku", naglasio je Bošert, prvi čovjek austrijske bankarske grupacije prisutne u devet zemalja regije.
Dodao je da region posjeduje potencijal zbog toga što pojedini sektori nisu pogođeni krizom.
"Neće biti povratka na prethodne nivoe rasta, ali su dugoročne perspektive regiona, pa tako i BiH dobre", istakao je Bošert.
Vernes Vajhs Rabl, šef Sektora za logistiku i odnose s javnošću austrijske Erste Bank, istakao je da je sada vrijeme za investicije u infrastrukturu, telekomunikacije i energetiku, pri čemu je neophodno udruživanje privatnog i javnog kapitala.
"Potreban je pravni okvir i transparentno partnerstvo javnog i privatnog kapitala i onda ćete privući investitore i banke će biti spremne da finansiraju ovakve projekte", kazao je Rabl.
Najavljen kao ključni govornik, Akan Suver, predsjednik "Marmara Groupa" iz Istanbula, istakao je da je kriza prepolovila trgovinsku razmjenu BiH i Turske, te je najavio da će se Turska uskoro probiti među pet najvećih investitora u BiH.
"Cijena radne snage nije motivirajući faktor za turske investicije u BiH, koliko je to politička klima pogodna za investiranje i podrška institucija", ocijenio je Suver.
Direktor "Željeznica FBiH" Narcis Džumhur prezentirao je projekte ulaganja u željeznički sektor, dok je Nihad Imamović, predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH, istakao velike mogućnosti automobilske industrije regiona.
Na kraju foruma, nekoliko kompanija iz Austrije predstavilo je iskustva poslovanja u BiH.
Deset projekata
Agencija za promociju stranih investicija (FIPA) predstavila je učesnicima foruma 10 projekata iz oblasti energije, turizma, drvne i metalske industrije i drugih sektora za koje se traže potencijalni ulagači.
Slavica Korica, predstavnica FIPA, ponudila je ulagačima projekte vrijedne više od pet milijardi eura u 14 malih i velikih hidroelektrana, te sedam termoelektrana, ulaganja od 368 miliona eura u zimski turizam na Bjelašnici i Jahorini, investicije u prirodne rezervate Hutovo blato i Bardaču, te izgradnju eko-sela na Boračkom jezeru i siti centra u sarajevskom naselju Betanija, vrijednog 58 miliona. Takođe, pozvala je i na investiranje u hotelske i sportske centre u Ivanici, u zaleđu Dubrovnika.