NEUM - Evropska unija naredne godine počinje s primjenom mehanizma oporezovanja ispuštanja karbona kako bi zemlje zapadnog Balkana podstakla da više investiraju u obnovljive izvore energije radi sprovođenja energetske tranzicije.
Eksperti smatraju da Bosna i Hercegovina kasni u tom procesu, ali je na Samitu energetike u Neumu dogovoreno da se taj proces mora ubrzati, na čemu insistiraju partneri BiH u tom procesu poput EU, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD. Eksperti takođe ističu da nije problem u investicijama, s obzirom na to da novac postoji i u fondovima Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenih nacija. Problem predstavljaju kašnjenje u donošenju zakonskih dokumenata, nedostatak projekata i nedovoljna politička volja da se odlučnije krene u dekarbonizaciju. Osim toga, kako je istaknuto na nekim panelima, problem predstavlja i socijalna komponenta, s obzirom na to da je dobijanje energije iz uglja široko rasprostranjeno, a ogroman broj ljudi je zaposlen u sektoru rudarstva.
Maša Njegovan, savjetnica za energiju i klimatske promjene, kaže za "Nezavisne" da je to težak, ali neophodan proces.
"Mi smo se već prihvatili članstvo u Evropskoj uniji i samim tim smo prihvatili ciljeve dekarbonizacije do 2050. Znači, sad je samo pitanje kojom brzinom ćemo se dekarbonizirati. Ukoliko se odloži dekarbonizacija ja bih rekla da će taj proces biti samo skuplji i bolniji. Solarni paneli i vjetar postoje kao alternativa i postoje i zainteresovani investitori, kao i prirodne predispozicije", kaže ona.
Primjera radi, kako ističe, istraživanja pokazuju da Bosna i Hercegovina sada koristi manje od 10 odsto kapaciteta obnovljivih izvora.
"Osim toga, tu je i cjenovna prednost koju ovi izvori imaju. Neka istraživanja pokazuju da se iz solarne energije struja može dobiti po cijeni od 50 evra po megavat-satu. Cijena trenutno na berzama ide i do 400 evra", kaže ona.
Slično misli i Edhem Bičakčić, predsjednik bh. komiteta Međunarodnog savjeta za električne sisteme. On kaže za "Nezavisne" da trenutna visoka cijena električne energije na svjetskim berzama pogoduje investiranju u ovu vrstu elektroenergetskih objekata. Što se tiče rješavanja problema rudara, on naglašava da je pomoć EU dobrodošla, ali da se problem treba riješiti tržišnim regulisanjem cijena električne energije i zbrinjavanjem socijalnih kategorija pažljivo usmjerenim državnim socijalnim mjerama.
"Međutim, rešavanje tog problema se odlaže", kaže on.
Osim EU, i UNDP pomaže BiH u pravednoj energetskoj tranziciji. Stelijana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH, kaže da je portfolio UNDP-a u BiH za energetiku više od 55 miliona dolara.
"Veoma jaka poruka sa samita je da nam je potrebna energetska transformacija i to brzo", kaže ona.
Petar Đokić, ministar energetike RS, kaže za "Nezavisne" da Republika Srpska želi da doprinese unapređenju elektroenergetskog sektora Bosne i Hercegovine i da je Republika Srpska pristupila ozbiljnom restrukturisanju energetskog sektora.
"Energetska tranzicija je proces koji predstavlja brojne obaveze, ali i izazove, a mi moramo imati hrabrosti da sprovedemo taj proces i da dođemo do konačnih ciljeva odnosno zaštite životne okoline. Dio toga je pomjeranje fokusa s neobnovljivih na obnovljive izvore energije", kaže on i naglašava da se u RS sprovode projekti koji bi u roku od pet godina trebalo da dovedu do 600 MW energije iz obnovljivih izvora.
"Nastavljamo sarađivati sa svim partnerima s kojima smo dosad sarađivali", istakao je on.
Ljubo Glamočić, direktor "Gas Resa", kaže za "Nezavisne" da je gas prepoznat kao tranzitno gorivo i dio rješenja u energetici budućnosti pored obnovljivih izvora. Uprkos situaciji u Ukrajini i sankcijama prema Rusiji, on kaže da RS ne odustaje od gasifikacije, odnosno izgradnje nove istočne interkonekcije, što podrazumijeva vezanje za Republiku Srbiju na Drini.
"Potreban nam je novi krak kroz Srbiju u dužini oko 100 kilometara i kroz Republiku Srpsku oko 320 km. Za korištenje tog gasa planirana je i izgradnja nekoliko termoenergetskih objekata za proizvodnju električne energije i toplotne energije u većim naseljima. Termoenergetski objekti u Republici Srpskoj odnosno termoelektrane su napravljene prije više od 40 godina i sigurno je da je vrijeme da počnemo razmišljati o nekim zamjenskim kapacitetima", poručio je on.