BRISEL - Rast kursa evra u proteklim mjesecima nezgodno se vremenski podudario s nastojanjima 16-člane evrozone da se izvuče iz najteže recesije od Drugog svjetskog rata, upozoravaju analitičari.
Nakon što je u prvih nekoliko mjeseci 2009. ojačala oko 20 odsto prema dolaru, evropska jedinstvena valuta sada je na korak do probijanja ključne barijere od 1,5 dolara.
"Evro je trenutno žrtva vlastitog uspjeha", kaže valutni analitičar ING Banka Kris Tarner. "Ljubav između ulagača i dolara očigledno je pukla, a alternativa je vrlo malo".
Iako je evro još daleko od rekordnog istorijskog nivoa od 1,6 dolara, dostignutog sredinom 2008, njegov je rast izazvao nervozu zbog prijetnje koju snažan evro predstavlja za globalnu konkurentnost evrozone, a time i za ključni motor njene privrede - izvoz.
Nakon što je u drugom ovogodišnjem tromjesečju za dlaku promašila izlaz iz recesije, ekonomisti su uvjereni da je evrozona u trećem tromjesečju, koje je završilo 30. septembra, zabilježila rast privrednih aktivnosti. To uvjerenje dodatno podupire činjenica da su već u drugom tromjesečju iz recesije iskoračile dvije najveće privrede te regije - Njemačka i Francuska. Krhki oporavak evrozone ipak naglašava 5,8-odstotni pad izvoza na mjesečnom nivou u avgustu, nakon dva mjeseca rasta, te pad na godišnjem nivou za 22,8 odsto u tom mjesecu.
Slabiji dolar mogao bi, pak, pomoći Vašingtonu da smanji manjak bilansa plaćanja i dati podsticaj rastu američkog izvoza, što bi pripomoglo nastojanjima najveće svjetske ekonomije da se konačno izvuče iz produžene recesije. To podrazumijeva jaču konkurenciju izvozu evrozone i moglo bi naštetiti privrednom rastu Evrope i to upravo u trenutku kada su iz raznih dijelova zone primjene jedinstvene evropske valute počeli stizati signali jačanja oporavka.
Ekonomiji evrozone dodatno prijeti i ubrzavanje rasta nezaposlenosti koje bi moglo dodatno nagristi ličnu potrošnju u periodu obilježenom tek skromnim oporavkom privrednih aktivnosti. Stoga bi izvoz mogao postati ključni temelj oporavka evrozone, pa su evropski čelnici, na čelu s predsjednikom Evropske centralne banke Žan-Klodom Trišeom nedavno pojačali verbalne intervencije na tržištima valuta.
Neuspjeh zbog stranačkog sukoba
Plan privatizacije za 2009. godinu, koji je uradila Agencija za privatizaciju FBiH, nije ispunjen zbog sukoba SDA i Stranke za BiH, kazao je Enes Ganić, direktor ove agencije.
"Plan nismo ispunili jer dokument 'Politika privatizacije' nije prošao na Parlamentu FBiH. Sukobile su se dvije politike - SDA i Stranke za BiH. SDA je obustavila investicije u elektroenergetske projekte i Stranka za BiH nije podržala 'Politiku privatizacije'. Zato je bivši premijer Nedžad Branković povukao taj dokument i pao je u vodu sav koncept koji je u svom ekspozeu iznio Branković", dodao je Ganić. Napomenuo je da su, po nalogu Vlade FBiH, uradili revidirani plan.