BRISEL - Dok mnoge zemlje Evropske unije pokušavaju da uspore svoj put ka evropskoj monetarnoj uniji, Estonija je dobila zeleno svjetlo da pristupi evrozoni 2011. godine i postane njena 17. članica.
Uprkos tome što je Evropska centralna banka izrazila sumnje u to koliko će još Estonija moći da zadržava inflaciju u prihvatljivom okviru, Evropska komisija je juče saopštila da je ova bivša sovjetska republika spremna za usvajanje jedinstvene evropske valute. Istovremeno drugih članice EU, koje su takođe željele da uđu u evrozonu, poput Češke, Mađarske i Poljske, ne ispunjavaju kriterijume za zamjenu svojih valuta evrom.
"Estonija je postigla visok nivo održive ekonomske konvergencije i spremna je da prihvati evro 1. januara 2011. godine", rekao je evropski komesar za ekonomska i monetarna pitanja Oli Ren.
Ukoliko, kao što se i očekuje, dobije i konačno odobrenje ministara finansija EU, ova baltička država postaće peta zemlja u evrozoni iz bloka "novijih članica" koje su pristupile EU 2004. godine. Slovenija je ušla u evrozonu 2007, Kipar i Malta 2008, a Slovačka 2009. godine.
Analitičari imaju podijeljena mišljenja o tome da li Estonija treba da slavi ili da tuguje zbog odluke Evropske komisije. Mnogi eksperti smatraju da su zemlje koje nisu bile članice evrozone mnogo lakše izašle na kraj s globalnom ekonomskom krizom. Osim toga, izbijanje dužničke krize u evrozoni stišalo je žurbu zemalja koje se pretendovale na prelazak na evro.
"Sada izgleda da je korist od korišćenja evra manje jasna nego tokom prvih mjeseci globalnog finansijskog previranja u 2007. i 2008, kada su manje članice evrozone bile zaštićene od velikih kolebanja valutnih kurseva", kažu analitičari.
Do stišavanja ambicija za ulazak u evrozonu došlo je zahvaljujući Grčkoj, koja se našla na ivici bankrota. Vlada Grčke mora da pristupi drakonskom kresanju troškova u zamjenu za 110 milijardi evra vrijedan paket pomoći. Na tom putu Grčkoj su postavljeni znatno stroži uslovi nego što je Međunarodni monetarni fond (MMF) prošle godine zatražio od Mađarske i Rumunije, koje nisu članice evrozone, u zamjenu za kredite.
Osim toga, Grčka ne može da devalvira svoju valutu jer koristi evro i biće primorana da godinama snižava plate i penzije. Mađarska i Rumunija su jednostavno dozvolile svojim valutama da oslabe kako bi vratile konkurentnost u odnosu na susjede, što je bilo bolno, ali brzo prilagođavanje u poređenju s onim s kojim se suočava Grčka.
"Panika i kriza u vezi s evrom, pri čemu je svakodnevna tema da li bi grčke nedaće sa dugom mogle dovesti do razbijanja evrozone, što je nekada bila samo teoretska mogućnost, umanjuju prednosti koje donosi članstvo u evrozoni, kao što su lakša prekogranična trgovina i bliža integracija u taj dominantni evropski ekonomski blok", kažu analitičari.
Prijetnja razbijanja evrozone dala je zemljama koje streme učlanjenju temu za razmišljanje, a evroskepticima dodatno oružje za napad.
"Evrozona ima pitanja koja treba sebi da postavi", ukazao je poljski premijer Donald Tusk, koji je obično naklonjen evru i dodao da od sada priključenje tom klubu više nije prioritet.
Premijer Bugarske Bojko Bojkov je takođe rekao da je grčka kriza doprinijela odluci njegove zemlje da pričeka s planom za uvođenje evra. Predsjednik Češke Vaclav Klaus, možda najžešći evroskeptik od svih šefova država EU, iskoristio je previranje u Atini da izjavi da je projekat stvaranja zajedničke evropske valute propao odavno.
U Velikoj Britaniji, koja je dobrovoljno van evrozone i gdje je raspoloženje protiv evra naročito jako, Konzervativna partija je prošlog vikenda pobijedila na opštim izborima djelimično zahvaljujući retoričkom fokusiranju na grčku krizu.
"Sa tako mnogo Grčke u vijestima garantujem vam da se nikada neću priključiti evrozoni", izjavio je lider konzervativaca i novopečeni britanski premijer Dejvid Kameron.
MMF za reformu evrozone
Izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda Dominik Štros-Kan izjavio je da bi članice evrozone trebalo da preduzmu veliki korak prema integraciji uz pomoć novog sistema prekogranične budžetske koordinacije.
On je predložio uvođenje kratkoročnih fiskalnih transfera između članica evrozone, kako bi se izbjeglo ponavljanje krize koja je uzdrmala finansijska tržišta. Taj prijedlog bi predstavljao korak prema zajedničkom ekonomskom upravljanju u evrozoni, ali bi vjerovatno naišao na otpor u Njemačkoj, najvećoj privredi u Evropi.
Evropske banke mogle bi da izgube 75 milijardi evra
Evropske banke bi zbog krize u Grčkoj mogle da izgube do 75 milijardi evra, prognozira najveća njemačka banka Deutsche Bank.
Njemački div ukazuje da bi neke banke u Evropi, najvjerovatnije, u slučaju eskalacije problema bile prinuđene da otpišu dio grčkih državnih obveznica. Deutsche Bank, međutim, nije prilično eksponirana prema grčkim državnim obveznicama, ali zbog širenja "grčke zaraze" za nju potencijalni rizik predstavljaju uticaji tercijalnih tržišta.