Privreda

Farmeri nezadovoljni manjim podsticajima

Zorica Dragović

BANJALUKA - Ovogodišnja sredstva za subvencije poljoprivredne proizvodnje iznose 60 miliona KM, a prema akcionom planu trebalo je da iznose 75 miliona KM, odnosno šest odsto sredstava budžeta RS, ističu u Udruženju poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore RS.

Poljoprivrednici zahtijevaju da rebalansom budžeta budu isplaćena dodatna sredstva.

Podsticaji za litar mlijeka u ravničarskom području, navode farmeri, su u odnosu ne 2006. godinu umanjeni sa 10 na 0,8 feninga, a za brdsko-planinsko područje sa 12 na 10 feninga. Duvan je, kako kažu, sa 10 smanjen na 0,5 feninga, dok je za ribu ukinuto 0,25 feninga subvencije, iako je u pitanju jedna od rijetkih grana proizvodnje sa pozitivnim spoljnotrgovinskim bilansom.

`Svi podsticaji iz modela za tekući razvoj i podrške investicijama su umanjeni za 20 do 50 odsto, dok su regresirana kamata na kredite, uzgoj ribe, kvalitetnih kokica, selekcionisane matice u pčelarstvu u potpunosti ukinute`, ističu iz ovog udruženja.

Farmeri ističu da podsticaji po jednom hektaru zemlje u BiH iznose 46 KM, dok su u Hrvatskoj 188 KM, a u Srbiji 75 KM.

`Istraživanje Privredne komore RS i Spoljnotrgovinske komore BiH pokazalo je da prema bilansima 30 najbitnijih proizvoda, domaća proizvodnja može zadovoljiti potrebe kod tri proizvoda na nivou BiH i to mlijeka, krompira i luka, a na nivou RS pšenica, svinjsko meso, mlijeko, kupus, krompir i luk`, rekao je Slavko Stevanović, sekretar granskog udruženja PK RS.

Radivoje Bratić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, priznaje da postoji problem zbog nesrazmjera između planiranih i stvarno izdvojenih sredstava.

`Vlada RS nije mogla dozvoliti da se stvori budžetski deficit, pa je izdvojeno koliko je bilo moguće, odnosno 4,8 odsto`, rekao je Bratić.

On je kazao da je svakako jedan od primarnih zadataka supstitucija uvoza i da nije moguće porediti na isti način našu situaciju sa zemljama okruženja zbog toga što je kod susjeda izvršena klasifikacija i kategorizacija, tako da u Hrvatskoj samo polovina farmera dobija podsticaje.

`Podsticaji više ne smiju biti socijalna, već zaista podsticajna kategorija. Od 1. oktobra počeće se primjenjivati pravilnik o kvalitetu mlijeka kojim ćemo napraviti iskorak, tako da će samo najbolji biti podsticani. Novi kriterijumi i uslovi biće postavljeni i u drugim oblastima tokom ove godine`, rekao je Bratić, najavivši skoru registraciju privatnih gazdinstava.

Najčitanije