BRISEL - Vlade Beneluksa, odnosno Belgije, Holandije i Luksemburga, odlučile su da nacionalizuju najveću belgijsku banku i osiguravajuću grupaciju Fortis, da bi spriječile njen bankrot.
Predsjednik Fortisa Moris Lipen će, kako je saopšteno, napustiti svoj položaj jer je bio najodgovornija ličnost za poslovanje banke. Novu upravu banke, koja ima dvostruko sjedište u Briselu i u Utrehtu, formiraće zajednički tri vlade.
Tri zemlje su riješile, u okviru plana koji je ranije razrađen, da posrnulu banku spase tako što će u kupovinu njenih akcija uložiti 11,2 milijarde evra. Belgija je za tu operaciju izdvojila sumu od 4,7 milijardi evra, dok će Holandija i Luksemburg za spas ugrožene banke uložiti približno četiri i 2,5 milijardi evra. Time je svaka od zemalja stekla odgovorajućih 49 odsto vlasništva nad odjelima Fortisa u Belgiji, Holandiji i Luksemburgu. Belgijski udio je najveći jer je Fortis najveći poslodavac u belgijskom privatnom sektoru, te ujedno i najveća banka u zemlji. Fortis je druga po redu najveća banka u Holandiji, odakle i potiče.
Rukovodstvo Fortisa je još u junu saopštilo da banci nedostaju svježa sredstva, a situacija je postala krajnje dramatična protekle sedmice, nakon oštrog pada akcija banke i panike među ulagačima koji su masovno počeli da podižu svoje uloge.
Fortis pripada grupi od 20 najvećih svjetskih banaka i ubjedljivo je najveća bankarska organizacija u Belgiji, pa vlasti nisu smjele sebi dopustiti luksuz njene propasti.
Holandski ministar finansija Vouter Bos ukazao na obavezu Beneluksa da sačuva banku kao što je Fortis, u teškim vremenima kakva su danas. Bos je precizirao da vlade zemalja Beneluksa nisu imale, kad je riječ o sudbini Fortisa, drugog izbora, jer je pozicija te banke postala vrlo ranjiva.
"U slučaju da je Beneluks pokušao da spase Fortis uobičajenom tržišnom intervencijom pitanje je da li bi banka danas opastala", zaključio je Bos.
Belgijski, holandski i luksemburški premijer održali su tokom vikenda niz sastanaka, na kojima je učestvovao i guverner Evropske centralne banke Žan-Klod Triše, kako bi pronašli rješenje za posrnuli Fortis. U isto vrijeme pregovori su vođeni i s najlikvidnijom francuskom bankom BNP Paribas i holandskom bankarskom grupacijom ING, zainteresovanim za preuzimanje Fortisa. Francuska banka ponudila je vrlo dobru cijenu, ali s tim da integriše svoja sredstva tek 2009. godine. Iako je ta ponuda za sada ocijenjena nedovoljno dobrom, moguće je da ona bude ponovo aktivirana za nekoliko mjeseci.
Fortis je prva banka iz EU koju je ugrozio kreditni slom i koja je spasena od bankrota. Jedna od najjačih evropskih banaka, koja zapošljava 62.000 radnika širom svijeta, mnogo je izgubila igrajući na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita. Takođe, njenu likvidnost je ugrozila i prošlogodišnja akvizicija holandske banke ABN Amro u namjeri da se promoviše u top finansijsku instituciju u Evropi. Fortis će sada morati, što je i jedan od uslova njenog spasavanja, prodati svoj udio u ABN Amrou za koji već postoji kupac.