VAŠINGTON - Masovne migracije širom svijeta dovele su do stvaranja podzemnog privrednog sistema neviđenih razmjera, piše Associated Press.
Josif Poro prelazi rukom preko novog kauča i blistavog bijelog frižidera i ponosno pokazuje posjetiocima svoje tepihe.
On i žena jedva krpe kraj s krajem s penzijom od 220 dolara mjesečno. Mnoge bi im stvari u njihovom pretrpanom stanu bile nedostupne da im sin, fabrički radnik zaposlen u Grčkoj, ne šalje mjesečno dio svoje zarade. `Nazivamo ga našim zlatnim dječakom`, priča 83-godišnji Poro, penzionisani tekstilni radnik.
U Albaniji prosječna plata iznosi svega 250 dolara pa je trećina od ukupno 3,2 miliona albanskih građana iselila u SAD, Veliku Britaniju, Grčku, Italiju i druge zemlje u potrazi za boljim radnim mjestima. Mnogi od njih ne namjeravaju se vratiti u domovinu, a neki se ipak vraćaju i kupuju kuće i osnivaju vlastita poduzeća.
Milioni doseljenika širom svijeta šalju u matične zemlje milijarde dolara. Znojem natopljeni svežnjevi novčanica i novčane poštanske doznake čine jedan od najvećih privrednih sistema u svijetu.
Stručnjaci koji proučavaju taj fenomen ističu da su stekli puno jasniju sliku o njemu nakon terorističkih napada od 11. septembra 2001., budući da američke vlasti otada pokušavaju presjeći dotok novca ratnicima džihada, pa su posvetile i veću pažnju tokovima doseljeničkog novca.
Ukupna vrijednost doznaka koje doseljenici šalju u domovinu dostigla je u 2006. vrijednost od gotovo 276 milijardi dolara, tvrdi Svjetska banka. Vrijednost tih doznaka više je nego udvostručena u razdoblju od 2000. a budući da je zbog procesa globalizacije porastao broj ljudi koji sele u potrazi za poslom, tom se trendu ne nazire kraj.
Kada bi se gastarbajteri udružili u multinacionalno poduzeće, ono bi zauzelo treće mjesto u svijetu, zaostajući po godišnjim prihodima tek za američkim `Wal-Martom` i `Exxon Mobilom`. Doseljeničke doznake premašuju vrijednošću direktna inostrana ulaganja u Meksiko, izvoz čaja iz Šri Lanke, prihode od turizma u Maroku i prihode koje Egipat ostvaruje od prolaska brodova kroz Suetski kanal, konstatovao je u najnovijem izvještaju ekonomist Svjetske banke Dilip Rata.
Zvaničnici za borbu protiv terorizma ističu da se Al Kaida i ostale grupe dijelom finansiraju upravo neslužbenim transferima novca preko mreža koje se nazivaju hawalas. Vlade i MMF već su pokrenuli inicijative kojima žele regulisati te transfere. Dodatni nedostaci takvih tokova novca su strah od odlijevanja obrazovane radne snage i ogromna stalna vojska ekonomskih iseljenika kao i odliv neoporezovane zarade iz zemalja-domaćina. SAD je na taj način 2005. izgubila 41,1 milijardu, a Švajcarska 69,2 milijarde dolara, pokazuju podaci Svjetske banke.
S druge strane, strane doznake iseljenika spas su za porodice u matičnoj zemlji, koje se bore sa siromaštvom, a podupiru i opstanak poneke nacionalne privrede. Tako je u Latinskoj Americi vrijednost doznaka prošle godine dostigla 62 milijarde dolara, a do 2010. trebala bi premašiti i 100 milijardi dolara. Najviše gotovine šalju Meksikanci - gotovo 22 milijarde dolara - a većina tog novca zarađena je u SAD.
Indija vodi po vrijednosti doznaka koje su u 2005. dosegle 23,7 milijardi dolara.