DETROIT - Američki "General Motors", nekada najveći proizvođač automobila na svijetu, u prvom danu od kada je stavljen pod zaštitu od bankrota, zatražio je od Stečajnog suda u Njujorku dozvolu da otkaže zakup sedam poslovnih aviona i iznajmljivanje jednog hangara na aerodromu u Detroitu.
"Iznajmljivanje aviona i hangara nije neophodno niti ima vrijednost za poslovne aktivnosti ili u procesu prodaje", sopštila je Uprava "General Motorsa".
Bivši izvršni direktor "General Motorsa" Rik Vagoner, koji je u martu bio prinuđen da se povuče sa tog mjesta, postao je simbol propale američke auto-industrije prošle godine kada je, zajedno sa grupom direktora, letio za Vašington poslovnim avionom da bi tražio Vladinu finansijsku podršku. Taj potez naišao je na žestoku kritiku, ne samo amaričkih zvaničnika, nego i zaposlenih u prezadužnoj kompaniji. Kada su se Vagoner i ostali direktori "General Motorsa" u februaru ponovo sreli s Vladinim predstavnicima, letjeli su redovnim linijama.
"'General Motors' je neuspješno prošle godine pokušavao da otkaže jedan broj aviona uzetih na lizing", izjavio je Tom Vilkinson, portparol kompanije.
Vodeći američki proizvođač vozila okončao je minule godine 77-godišnju vladavinu kao najveći proizvođač automobila na svijetu i zbog drastičnog pada prodaje bio prinuden da u ponedjeljak zatraži sudsku zaštitu od likvidacije. To je najveći bankrot u istoriji američke industrije i drugi u auto-sektoru ove godine nakon što se na taj korak ranije odlučio i "Chrysler".
"General Motors" namjerava da u periodu dok traje stečajni postupak formira novu, manju i efikasniju kompaniju u periodu do 60 do 90 dana, uz pomoć svojih američkih fabrika "Cadillac", "Chevrolet", "Buick" i GMC. Kompanija će zatvoriti deset fabrika i otpustiti 21.000 radnika u SAD, a očekuje se da će biti ugašene robne marke pontijak, hamer, saturn i sab, ako se u međuvremenu ne pronađu njihovi kupci, dok će evropske operacije "General Motorsa" preuzeti austrijsko-kanadski proizvođač auto-dijelova "Magna".
Azijsko poslovanje "General Motorsa" neće biti pogođeno bankrotstvom kompanije. Američki proizvođač automobila ne odustaje od planova za otvaranje novih fabrika u Kini, Tajlandu i Indiji uprkos tome što zatvara pogone u SAD.
"'General Motors' će raditi normalno na azijskim tržištima, koja pružaju mogućnost rasta", izjavio je predsjednik "General Motorsa" za Azijsko-pacifičku regiju Nik Rejli.
"General Motors" računa da će u periodu dok traje stečajni postupak biti u stanju da se restrukturira uz pomoć dodatnih 30 milijardi dolara iz državne kase. Američka vlada, koja će postati većinski vlasnik "General Motorsa", namjerava da kompaniju postavi na noge u roku od tri mjeseca, što je kraći period nego što je to zakonom dozvoljno.
"Mi djelujemo kao nevoljni akcionari zato što je to jedini način da pomognemo oporavku 'General Motorsa'. Nije mi namjera da upravljam 'General Motorsom'", rekao je američki predsjednik Barak Obama i dodao da je jedini cilj Vlade da vrati "General Motors" na noge i onda se brzo povuče prodajom svog udjela.
SAD prolaze kroz najveću nacionalizaciju u vrijeme mira. Vlada je i ranije uzimala udio u željeznicama, čeličanama, rudnicima uglja i nekretnine pod zapljenom, ali uglavnom u vrijeme ratova. Većina nacionalizacija je bila privremena, ali se jedna održala - slučaj putničke željeznice "Amtrak".
Ostaju sponzori Olimpijade
"General Motors" saopštio je da podnošenje zahtjeva za bankrot neće uticati na sponzorstvo Zimskih olimpijskih igara u Vankuveru 2010. godine. Američka kompanija je obećala organizatorima Igara više od 60 miliona dolara od čega 12 miliona u kešu, dok se ostatak odnosi na dopremanje automobila i kamiona.
U "General Motorsu" nisu željeli da otkriju koliko novca su organizatori već dobili i koliko treba da im daju, ali su potvrdili da neki dijelovi sponzorskog ugovora, uključujući i vozila, nisu ispunjeni. Organizatori Olimpijade rekli su da su uvjereni da će "General Motors" ispuniti sponzorske obaveze.
"General Motors" i Citigroup izbačeni iz Dow Jonesa
Od 8. juna "General Motors" i nekada najveća američka banka Citigroup više neće biti u sastavu najpoznatijeg svjetskog berzanskog indeksa Dow Jones industrial averagea. Umjesto njih među 30 najvažnijih američkih akcija ulaze "Cisco Systems" i "Travelers Companies".
To je epilog proglašenja bankrota "General Motorsa" i dugotrajne krize u Citigroupu, koja ne bi opstala bez izdašne državne pomoći. Cijena akcija "General Motorsa" pala je na samo 75 centi, što je najniža vrijednost još od "velike depresije", a Citigroupa se posljednjih mjeseci, nakon što je bila ispod dolara, popela na tri dolara.
Sudbinu kompanije kroji apsolvent prava
Kako će izgledati "General Motors" i kako funkcioniše državna intervencija u režiji Baraka Obame uveliko zavisi od Brajana Desea, 31-godišnjeg apsolventa prava i Obaminog posebnog pomoćnika za ekonomsku politiku.
Dese kaže da je bio samo član "tima" za američku auto-industriju, a drugi za njega tvrde da je i danas jedan od najglasnijih u najuvjerljivijih učesnika sastanaka na kojima se odlučivalo o sudbini "Chryslera" i "General Motrsa". Upravo njegovi proračuni, koji su dokazivali da će propast autokompanija imati veće posredne troškove nego što bi koštala njihova sanacija, okrenuli su Obamino mišljenje prema državnoj pomoći, iako je od početka zvanični stav američkog predsjednika bio više sklon likvidaciji. Dese je izborio i pobjedu za državnu pomoć i odobrenje FIAT-u za preuzimanje "Chryslera".