PEKING - Američka kompanija "Google" obustavila je u utorak pružanje usluga internet pretraživanja na kineskom jeziku u kopnenom dijelu Kine i počela da preusmjerava tamošnje korisnike na svoj necenzurisani pretraživač u Hong Kongu - Google.com.hk.
Tešku odluku američka kompanija je donijela nešto više od dva mjeseca nakon što je zaprijetila da će napustiti Kinu zbog cenzurisanja svog pretraživača Google.cn i napada hakera na njene sajtove. Mada odluka o preusmjeravanju kineskih korisnika na Hong Kong predstavlja pokušaj "Googlea" da zaobiđe kineske cenzorske zahtjeve bez narušavanja kineskih propisa, ona je razljutila kineske zvaničnike i stvorila osnovu za moguće eskaliranje tog konflikta. Vjeruje se da bi sljedeći korak kineskih vlasti mogao da bude blokada hongkonškog pretraživača u kopnenom dijelu Kine, ali u "Googleu" ne očekuju nove probleme.
"Kineska vlada je bila kristalno jasna u našim razgovorima, da je autocenzura zakonska obaveza o kojoj se ne može pregovarati. Pretraživač u Hong Kongu obezbjeđivaće korisnicima u kopnenom dijelu Kine podatke na pojednostavljenim kineskim karakterima. Smatramo da je to potpuno zakonito i nadamo se da će kineska vlada uvažavati našu odluku, mada smo svjesni da bi mogla svakog momenta blokirati pristup našim servisima", rekao je glavni pravnik u "Googleu" Dejvid Drumond.
Neimenovani zvaničnik kineskog Državnog savjeta ovaj potez "Googlea" ocijenio potpuno pogrešnim.
"'Google' je prekršio pisano obećanje koje je dao prilikom ulaska na kinesko tržište time što je prestao da filtrira proces pretraživanja sajtova i što je okrivio Kinu za navodne napade hakera", ukazao je taj zvaničnik.
Drugi kineski zvaničnik je ukazao da strane kompanije moraju da se pridržavaju kineskih propisa kada posluju u Kini.
Čelnici "Googlea" nisu željeli da komentarišu svoje razgovore s kineskim vlastima, ali su ukazali da su stekli utisak da će se njihov potez smatrati kao pogodan i održiv kompromis.
"Dobili smo osnovane indikacije da je ovaj potez u redu. Ne možemo, međutim, biti sasvim sigurni u to", rekao je jedan od osnivača "Googlea" Sergej Brin.
Ministarstvo spoljnih poslova Kine saopštilo je da će se prema slučaju "Google" odnositi u skladu sa zakonom. Portparol tog ministarstva Čin Gang je izjavio da ovaj "Googleov" korak predstavlja izolovanu akciju jedne komercijalne kompanije i da on ne bi trebalo da nanese štetu kinesko-američkim odnosima, sem ukoliko ga druga strana ne politizuje.
Administracija američkog predsjednika Baraka Obame razočarana je što "Google" i kineska vlada nisu postigli sporazum. Obama i Hilari Klinton, američki državni sekretar, naglasili su da su SAD predane internet slobodama i da se protive cenzuri.
Povlačenje "Googlea" iz Kine je samo djelimično, jer će ta kompanija zadržati veći dio postojećih poslova u Kini, uključujući istraživački i razvojni tim i svoju lokalnu prodajnu mrežu. Mada je njegov veb pretraživač Google.cn prekinuo s radom, "Google" će nastaviti da u Kini posluje u sektoru onlajn mapa i preuzimanja muzičkih sadržaja.
Ovaj potez "Googlea" predstavlja snažan otpor kineskoj praksi cenzurisanja, ali i rizičan korak kojim će taj globalni tehnološki div okrenuti leđa najvećem svjetskom internet tržištu sa blizu 400 miliona korisnika. Odlukom da smanji poslovanje u Kini okončana je gotovo četvorogodišnja nada da bi "Googleov" pretraživač u Kini, čak i ako je cenzurisan, mogao donijeti više informacija kineskim korisnicima i umanjiti Vladinu kontrolu nad Internetom. Umjesto popuštanja kineske vlasti su posljednjih godina pooštrile nadgledanje Interneta, a "Google" je u januaru saopštio da više neće sarađivati s Vladinim cenzorima nakon što su hakeri, čiji tragovi vode do Kine, napali njegove sajtove.
Analitičari smatraju da će odluka o zatvaranju pretraživača Google.cn imati ograničeni finansijski uticaj na "Google", s obzirom na to da je Kina prošle godine imala samo mali udio u globalnom prihodu te kompanije od 23,6 milijardi dolara. Napuštanje direktnog prisustva na najvećem svjetskom tržištu internet pretraživanja moglo bi, ipak, imati dugoročne posljedice i pomrsiti globalne ambicije "Googlea".
"Google" je odlučio da uđe na kinesko tržište 2006. godine sa lokalnim pretraživačem u okviru sporazuma s kineskom vladom, kojim je od američke kompanije zahtijevano da iz rezultata pretrage Interneta ukloni sve što kineske vlasti smatraju osjetljivim. "Google" je od tada stalno imao teškoća u naporima da se pridržava kineskih propisa koji se tiču cenzure, zbog čega i nije preuzeo značajniji tržišni udio od domaćeg pretraživača Baidu.com. Upravo za taj pretraživač "Googleovo" djelimično povlačenje iz Kine može da bude povoljna prilika, a u to vjeruju i investitori, jer su akcije kineske kompanije značajno poskupjele otkad su počele nesuglasice između "Googlea" i Kine. To bi, takođe, moglo dati šansu američkom "Microsoftu", stalnom gubitniku u nadmetanju s "Googleom" u internet pretraživanju, da se sa svojim pretraživačem Bing probije na kinesko tržište na kojem trenutno ima veoma mali udio.
Prepreke za zapadne kompanije
Mada se ne očekuje da i druge multinacionalne kompanije slijede "Google", pojedini rukovodioci zapadnih kompanija ukazuju da odluka američkog diva predstavlja simbol pogoršanja poslovne klime u Kini za strane korporacije i da je možda znak da kineska vlada počinje da daje prednost domaćim igračima.
"Google" nije prva američka internet kompanija koja se spotakla u Kini. Nakon neuspješnih pokušaja da konkuriše na kineskom tržištu, "Yahoo" je prodao svoje kineske poslove lokalnoj grupaciji "Alibaba", "eBay" i "Amazon" nikada i nisu zaživjeli u Kini, dok "Microsoftova" usluga za trenutno slanje elektronskih poruka MSN mnogo zaostaje za lokalnim internet portalom "Tencent". Gore od njih prošle su društvene mreže YouTube, Facebook i Twitter, koji su potpuno blokirani.
Internet pod kontrolom
Kina sprovodi jedan od najsavremenijih i najsveobuhvatnijih sistema cenzure na svijetu. Hiljade policajaca svakodnevno prate aktivnosti na Internetu, dok brojni automatski sistemi motre na blogove, četovanje na Internetu i druge sajtove kako bi se postarali da se ne razgovara o nezgodnim temama kao što su dešavanja na Trgu Tjenanmen ili Tibetu.
"Googleova" stranica u Hong Kongu ne podliježe istim propisima o cenzuri kao stranice u ostatku Kine. Tako je u ponedjeljak prikazala više rezultata pretraživanja na pojam "masakr na Trgu Tjenanmen".