ATINA - Grčka namjerava da zavede nove mjere kako bi uštedjela dodatnih 4,8 milijardi evra i smanjila ogromni budžetski deficit zbog kojeg se zemlja našla na ivici bankrota i zaprijetila stabilnosti zajedničke evropske valute.
Kako bi ostvarila planirane uštede, Vlada Grčke je juče donijela treći paket mjera štednje u isto toliko mjeseci od izbijanja dužničke krize. Novi plan predviđa dodatno smanjenje isplate bonusa zaposlenima u javnom sektoru i podizanje stope poreza na promet za dva procenta na 21 odsto. Primanja državnih službenika biće skresna kroz smanjenje vaskršnjih i božićnih bonusa i regresa za godišnji odmor od 30 odsto.
Novo stezanje kaiša dolazi pošto je Evropska unija bez uvijanja naložila Grčkoj da posegne za dubljim mjerama štednje ocijenivši da je prethodno doneseni program nedovoljan za postizanje stabilnosti u budžetu.
Grci svoje godišnje zarade primaju u 14 mjesečnih isplata, a posljednje dvije se računaju kao praznični bonusi. Sindikati i nevladine organizacije rekli su da bi ukidanje 14. plate bilo ravno objavi rata.
"Brisel traži kresanje budžeta i Vlada ne radi ništa da to zaustavi. Natjerati penzionere da plate za krizu je sramota", izjavio je Panajotis Vavojios, predsjednik Udruženja penzionera javnog sektora, tokom jučerašnjeg protesta oko 200 penzionera u centru Atine, koji su uzvikivali "pare za bogate, a ništa za nas".
Osim penzionera, juče su, drugi dan zaredom, štrajkovali i taksisti, dok su sindikati zaposlenih u javnim službama najavili svoj treći generalni štrajk za 16. mart.
Grčka je prethodnim planom za smanjenje javnih rashoda, između ostalog, zavela zamrzavanje zapošljavanja u javnom sektoru i podigla poreze na gorivo, cigarete i alkohol.
Grčki premijer Jorgos Papandreu uporedio je krizu u Grčkoj s ratnim stanjem i dodao da se zemlja bori za opstanak. On je u dramatičnom govoru poslanicima iz svoje socijalističke partije rekao da će svi Grci morati da prihvate bolne žrtve. Upozorio je na katastrofalne posljedice ako zemlja ne bude mogla da se zadužuje na međunarodnom tržištu po nižim kamatnim stopama.
Grčka kaže da želi da joj EU pomogne da pozajmi novac po nižim kamatama, ali su evropski zvaničnici ostali čvrsto pri zahtjevu da Atina prvo mora da popravi svoje finansije. Grčka planira da pozajmi oko 54 milijade evra ove godine, a do sada je uspjela da skupi oko 69 milijardi. Vlada je obećala da će smanjiti budžetski deficit sa rekordnih 12,7 odsto bruto društvenog proizvoda iz 2009. godine na 8,7 procenata do kraja godine. Pored ogromnog budžetskog deficita Grčka je suočena i s velikim državnim dugom koji je dostigao 300 milijardi evra.