ATINA - Vlada Grčke juče je zatražila prvu isplatu iz međunarodnog paketa finansijske pomoći, što je izazvalo novi potres na berzama zbog sumnji da li će preduzete mjere biti dovoljne za rješavanje dužničke krize zbog koje se ta zemlja našla na ivici bankrota.
Indeksi na berzama u Aziji i Evropi su opali, a evro je umjereno oslabio na deviznom tržištu poslije rasta zabilježenog prethodnog dana. Berze u Londonu, Frankfurtu i Parizu oslabile su za više od 1,5 odsto, a u Tokiju, Sidneju i Hong Kongu za nešto više od 1,1 procenat. Nakon što je u ponedjeljak nakratko premašio vrijednost od 1,3 dolara, evro je juče oslabio na 1,27 dolara u trgovini na berzi u Tokiju.
Izvor iz grčkog Ministarstva finansija izjavio je da Vlada očekuje prvu uplatu iz paketa pomoći koji su obezbijedile zemlje evrozone i Međunarodni monetarni fond (MMF) u iznosu od 20 milijardi evra za otplatu dugova u ovom mjesecu. Grčkoj je u naredne tri godine garantovana pomoć od 110 milijardi evra, pod uslovom da sprovede striktne mjere štednje i smanji budžetski deficit. Vlada u Atini uputila je zahtjev za aktiviranje mehanizma pomoći dan nakon što je usvojila radikalan prijedlog reforme penzionog sistema, koji se našao pred kolapsom. Prema prijedlogu zakona o reformi penzionog sistema, o kojem će parlament glasati u junu, podignuta je starosna granica za odlazak žena u penziju i uvedene su mjere kojima se zaposleni obeshrabruju da odlaze rano u penziju.
"Mi na ovaj način spasavamo penzioni i zdravstveni sistem ne samo za ovu, već i za buduće generacije. Takođe spasavamo i privredu", rekao je grčki ministar rada Andreas Loverdos poslije sjednice Vlade.
Vodeći grčki sindikati kritikuju ovaj zakon, kreiran poslije konsultacija s EU i MMF-om, tvrdeći da će on još više opteretiti siromašne koji su već pogođeni drugim oštrim mjerama štednje. Brisel je tražio od Grčke, koja je jedna od nekoliko članica EU koje se suočavaju s krizom penzionog sistema zbog stanovništva koje stari, da reformiše loš sistem socijalne zaštite.
MMF je saopštio da je javni dug Grčke održiv na srednji rok, ali da bi duži period niskog, pa čak i umjerenog privrednog rasta, mogao da unazadi tu članicu evrozone. U izvještaju MMF-a se navodi da bi grčki javni dug od 115 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) iz 2009. mogao da dostigne vrhunac 2069. i poraste na 149 odsto BDP-a, a da zatim postepeno počne da pada, sve do 120 odsto BDP-a 2020. godine.
Da bi spriječila širenje grčke krize na ostale zemlje evrozone u Briselu je usvojen i hitni paket vrijedan 750 milijardi evra. Taj novac biće stavljen na raspolaganje zemljama koje se suoče sa dužničkim problemima. Federalne rezerve SAD (Fed) saopštile su da bi taj paket trebalo da spriječi da se kriza prelije u SAD.
"To je paket za koji se nadamo da će ublažiti zabrinutost i dovesti fiskalnu održivost na više mjesto liste prioriteta za mnoge od tih zemalja", naveo je Čarls Ploser, funkcioner Feda.
Nijemci traže istragu
Stranke njemačke vladajuće koalicije, Hrišćansko-demokratska unija i Liberali, zatražile su osnivanje istražnog odbora u saveznom parlamentu, koji će razmotriti uzroke krize zajedničke evropske valute - evra.
Poslanici ovih stranaka kažu da je Grčka ušla u evrozonu zahvaljujući lažnim podacima i žele da bude ispitano ko za to snosi odgovornost.