BRISEL - Ministri finansija 16 zemalja čija je valuta evro i Međunarodni monetarni fond (MMF) usvojili su u nedjelju naveče na vanrednom sastanku u Briselu odluku o aktiviranju trogodišnje finansijske pomoći Grčkoj vrijedne 110 milijardi evra u vidu povoljnih kredita.
Paket pomoći Grčkoj najveći je u novijoj istoriji za jednu zemlju, koja se suočava sa finansijskim problemima. MMF-ov udio u pomoći Grčkoj predstavlja najveću finansijsku injekciju koju je taj kreditor ikad dao jednoj zemlji. Kredit od 30 milijardi dolara za Grčku je čak 32 puta veći od njenog finansijskog udjela u MMF-u. Dosadašnji rekord držala je Južna Koreja, koja je tokom azijske krize 1997. i 1998. godine uzela kredit 19 puta veći od svoje kvote u MMF-u.
Predsjedavajući Savjeta ministara finansija evrozone Žan-Klod Junker rekao je da prije nego što Grčka, zahvaćena nezapamćenom dužničkom krizom koja je ugrozila cijelu evrozonu i evro, dobije prve tranše novca, plan treba da odobre parlamenti još nekoliko zemalja. Junker je, međutim, ustvrdio da će Grčka prvi dio pomoći dobiti prije 19. maja, kako bi mogla da plati 8,5 milijardi evra obaveza koje joj dospijevaju do tog roka. Junker je naveo da će članice evrozone obezbijediti 80 milijardi evra, od čega će 30 milijardi Grčkoj biti dostupno do kraja ove godine. Svaka od 16 zemalja evrozone daće svoj doprinos proporcionalno ekonomskoj snazi, odnosno svom učešću u Evropskoj centralnoj banci (ECB). Evropski komesar za privredna i finansijska pitanja Oli Ren istakao je da će krediti Grčkoj biti odobreni po kamatnoj stopi od oko pet odsto godišnje, što je dvostruko povoljnije od cijene pozajmica koje bi ta zemlja u ovom trenutku mogla da dobije na svjetskom finansijskom tržištu putem emisije obveznica.
MMF će u spasonosni paket dodati 30 milijardi evra, a već ove godine Vladi u Atini će staviti na raspolaganje polovinu te sume. Izvršni direktor MMF-a Dominik Štros-Kan naglasio je da bi ta institucija ove sedmice trebalo da odobri zajam Grčkoj.
Dogovor ministara finansija evrozone treba da odobre parlamenti u tim državama, ali i šefovi država i vlada koji će se sastati u Briselu 7. maja na sjednici Evropskog savjeta - najvišem nivou u EU. Problem sa podrškom za pomoć Grčkoj mogao bi, međutim, da iskrsne u Njemačkoj, koja će morati da obezbijedi i najveći dio novca, gdje opozicija još nije dala saglasnost za tu odluku. Vodeća opoziciona Socijaldemokratska partija najavila je da će pomoć Grčkoj podržati samo ako se njemačka kancelarka Angela Merkel obaveže da će povesti energičnu borbu protiv spekulanata na međunarodnom tržištu i ako se saglasi sa strožim regulativnim mjerama. Njemačka vlada je na jučerašnjoj vanrednoj sjednici trebalo da usvoji nacrt zakona o pomoći Grčkoj. Njemački parlament bi proces odlučivanja o pružanju pomoći Grčkoj trebalo da okonča do 7. maja.
Grčki budžetski deficit dostigao je na kraju 2009. godine 69,6 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), a dugovi 300 milijardi evra. Kako bi dobila pomoć, Grčka, koja je već sprovela bolne rezove u javnim finansijama, morala je da pristane na dodatne ekstremne mjere štednje koje treba da urode smanjenjem budžetskog deficita za 30 milijardi evra tokom naredne tri godine. Vlada mora da do 2014. godine smanji budžetski deficit ispod maksimalne granice od tri procenta BDP-a, koju je postavila EU. Očekuje se takođe da će grčki javni dug do 2069. godine rasti do nivoa od 150 odsto, da bi od 2014. počeo da pada. Najnoviji paket mjera za spas grčke ekonomije, između ostalog, predviđa povećanje poreza na dodatnu vrijednost s 21 na 23 odsto, smanjenje plata u javnom sektoru i penzija, povećanje poreza na gorivo, alkohol i duvanske proizvode za 10 odsto, te smanjenje socijalnih davanja za pet procenata.
Sprovođenje programa štednje pratiće zemlje evrozone i MMF, koji će svaka tri mjeseca obavljati stroge kontrole. Grčki ministar finansija Jorgos Papakonstantinu izjavio je da će Vlada Grčke učiniti sve da se sprovedu veoma teške mjere za grčko stanovništvo. On je naglasio da uporedo moraju postići kresanje prekomjernih javnih rashoda i preuređenje grčke privrede, kako bi ona imala postojan rast i bila izvozno usmjerena.
ECB je pozdravila plan štednje koji su najavile grčke vlasti, apelujući na Atinu da bude spremna da preduzme dodatne mjere radi dostizanja cilja i smanjenja budžetskog deficita.
Plan smanjenja budžetskog deficita
- 8,1 odsto BDP-a - kraj 2010. godine
- 7,6 odsto BDP-a - kraj 2011. godine
- 6,5 odsto BDP-a - kraj 2011. godine
Nova serija štrajkova
Zaposleni u opštinskim administracijama u Grčkoj juče su stupili u štrajk protiveći se Vladinim mjerama za uštede u budžetu.
Opštegrčka federacija zaposlenih u organima lokalne samouprave objavila je dvadesetčetvoročasovni štrajk zaprijetivši eskalacijom protesta. Za sutra je zakazan i generalni štrajk kome će se, osim državnih službenika, priključiti i privatni sektor.