ZAGREB - Hrvatska vlada odlučila je u utorak da se dodatno zaduži izdavanjem državnih obveznica na domaćem i američkom tržištu u ukupnoj vrijednosti od oko 13,4 milijarde kuna, odnosno 1,8 milijardi evra.
Na hrvatskom tržištu biće emitovane obveznice u vrijednosti od 1,5 milijardi kuna uz fiksnu kamatnu stopu od 6,75 odsto, te hartije u kunskoj protivvrijednosti za 650 miliona evra za koju je kamatna stopa 6,5 procenata. Rok dospijeća tih je nešto manji od deset godina, odnosno 5. mart 2020. godine.
Na američkom tržištu Hrvatska će emitovati desetogodišnje evroobveznice u vrijednosti od 1,25 milijardi dolara sa kamatnom stopom od 6,625 odsto, a njihov rok dospijeća je 14. jul 2020. godine.
Novo zaduženje biće iskorišteno za finansiranje tekućih budžetskih i refinansiranje obaveza koje dospijevaju u narednom periodu. Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i potpredsjednik Vlade i ministar finansija Ivan Šuker ističu da je emisija obveznica, s obzirom na situaciju na svjetskom finansijskom tržištu priznanje upravljanju javnim finansijama u Hrvatskoj.
"Finansijsko tržište vjeruje u politiku ove vlade i vjeruje Hrvatskoj", kazao je Šuker i napomenuo da su se mnoge zemlje trudile da izdaju obveznice, ali da u tome nisu uspjele.
Šuker je rekao da ova emisija Hrvatskoj obezbjeđuje finansijsku stabilnost koja je potrebna za sprovođenje reformi.
Odluka Vlade Hrvatske naišla je na žestoke kritike opozicije i ekonomskih stručnjaka.
"Ovo zaduženje je nužno da preživimo narednih šest ili sedam mjeseci, jer ako ne bude smanjena potrošnja moraćemo se zadužiti za sljedećih pola godine", kaže ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić.
On je ocijenio da se ovdje ne radi ni o kakvom velikom iskazanom povjerenju prema politici hrvatske vlade, već o činjenici da je hrvatsko nacionalno bogatstvo i dalje veće od hrvatskog duga, kao i tome što je Hrvatska članica NATO-a koji neće dopustiti da uđu u fazu nestabilnosti dokle god to može.
Ekonomski analitičar Ante Babić smatra da Hrvatska plaća zapravo već ono što je potrošila i da novi dug neće dugo potrajati.
"Možda nešto ostane za jesenje troškove, ali opet ćemo krajem godine morati nešto smišljati. Ali to je kod nas tako normalno i godinama to traje", kazao je Babić navodeći da je neozbiljno od Vlade tvrditi da je novim zaduženjem iskazano veliko povjerenje u njenu politiku i hrvatsku ekonomiju.