BRISEL - Industrijska proizvodnja u 16 članica Evropske unije koje koriste evro pala je u martu dva odsto u odnosu na prethodni mjesec, čime je godišnja stopa smanjenja dostigla rekordnu vrijednost od 20,2 odsto, pokazali su podaci statističke službe EU - Eurostat.
Analitičari su očekivali pad od 1,2 odsto na mjesečnom i 18,2 procenta na godišnjem nivou, što znači da je situacija u privredi dodatno pogoršana. Martovsko smanjenje je, ipak, bilo manje u odnosu na fabruarsko kad je industrijska proizvodnja podbacila za 2,5 odsto na mjesečnom nivou.
Industrijska proizvodnja je od naročito velikog značaja u evrozoni s obzirom na to da niz privreda tog bloka u velikoj mjeri zavisi od izvoza skupljih proizvoda, kao što su automobili i teške mašine, zbog čega mnogi prognozeri, uključujući Međunarodni monetarni fond (MMF), smatraju da će Njemačka, najveća privreda evrozone, zabilježiti veće slabljenje od drugih članica.
Evrostat je, takođe, saopštio da je industrijska proizvodnja u 27 članica EU u martu opala 1,9 odsto u odnosu na prethodni mjesec i 18,8 odsto na godišnjem nivou. Industrijske proizvođače širom Evrope, osim uticaja globalne krize, zabrinjava i jačanje zajedničke evropske valute tokom posljednjih sedmica, jer jači evro umanjuje konkurentnost evropskih proizvoda na izvoznim tržištima.
Industrijska proizvodnja u martu u odnosu na februar porasla je samo u četiri zemlje EU, a najveći rast zabilježen je u Portugalu (3,1 odsto) i Finskoj (2,2 odsto). Istovremeno najveći pad industrijske proizvodnje imali su Luksemburg (7,2 odsto), Litvanija (6,3 odsto), te dvije velike ekonomije Italija (4,6 odsto) i Španija (3,5 odsto). Na godišnjem nivou industrijska proizvodnja je niža u svih 27 članica EU, a najveći ponor zabilježen je u Estoniji (29,7 odsto), Luksemburgu (29,6 odsto), Španiji (24,7 odsto) i Italiji (23,8 odsto). Najmanje padove imali su Grčka (5,8 odsto), Portugal (7,9 odsto) i Poljska (10 odsto).
Najnoviji zvanični podaci mogli bi da navedu analitičare da za prvi kvartal procijene još veći privredni pad, u izvještaju koji treba da bude objavljen danas. Na tržištu se sada smatra da je bruto domaći proizvod (BDP) u evrozoni u prva tri mjeseca ove godine smanjen oko dva odsto u odnosu na četvrto tromjesečje lani, kada je zabilježen pad od 1,6 procenata.
Izlaz iz krize zavisi od banaka
Sve dok banke budu u centru problema i dok ne dođe do njihovog potpunog oporavka, ne može se očekivati oporavak globalne privrede, smatra Marek Belka iz Odjeljenja za Evropu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
On je naglasio da je sve počelo od banaka i da će od njihovog oporavka zavisiti izlazak iz recesije za koju su se pojedine države srednje i istočne Evrope dobro pripremile, ne navodeći o kojim država je riječ.
"Problem cijele regije ne može se uniformisati i razlikuje se od države do države, ali je činjenica da će sve pasti ove godine. Evropska privreda visoko je integrisana tako da će događaji na zapadu Evrope imati najviše uticaja na centar i istok kontinenta. Oporavak će ponajviše zavisti od spremnosti vlada zapadne Evrope da se bore s krizom u vlastitim državama", rekao je Belka, bivši poljski premijer i ministar finansija.