U periodu koji je obuhvaćen strategijom razvoja malih i srednjih preduzeća, do 2010. godine, u oblasti preduzetništva težište će biti na razvoju preduzetničke infrastrukture.
`U posljednjim godinama ozbiljno se pristupilo pitanju preduzetničke infrastrukture i radi se intenzivno, RS je napravila više značajnih koraka nego FBiH, posebno u institucionalnom dijelu preduzetničke infrastrukture, a zahvaljujući razvojnom programu Vlade RS mnogo će se napraviti na području prostorno-tehničko-tehnološke infrastrukture. Uporedo s izgradnjom preduzetničke infrastrukture, u toku je i izgradnja druge infrastrukture značajne za ovu oblast, kao što je saobraćajna`, izjavio je Nikola Vukmirović, direktor Republičke agencije za razvoja malih i srednjih preduzeća RS.
Preduzetnička infrastruktura
Preduzetnička infrastruktura u širem smislu obuhvata tri segmenta i to društveni segment, koji predstavljaju državni organi koji donose zakone i stvaraju drušveni ambijent za razvoj preduzetništva, zatim institucionalni koji treba da pruže stručno-tehničku i finasijsku pomoć. Radi se o Republičkoj agenciji za razvoj malih i srednjih preduzeća RS i lokalnim agencijama, Fondu za razvoj i zapošljavanje RS, budžetskim sredstvima kod pojedinih odjeljenja ministarstava koja daju podsticaje. Tu bi pripadali ukoliko bi bili osnovani i institut za mala i srednja preduzeća, informacioni centri za pokretanje malog biznisa, razvojne kancelarije za preduzetništvo u manjim opštinama, te sistemi `First Stop Shop` i `One Stop Shop`.
Treći segment pruža stručno-tehničku i tehnološku, te prostornu pomoć osnivanju i razvoju malih i srednjih preduzeća i tu prije svega spadaju poslovne zone, preduzetnički inkubatori, biznis gardeni koji predstavljaju kombinaciju zona i inkubatora, industrijski i tehnološki parkovi, inovacioni centri.
`Treći segment je najbliži preduzetnicima i na tu smo u saradnji s lokalnim agencijama pokrenuli niz aktivnosti. U toku je izrada analize stanja vezana za poslovne zone. Utvrđeno je na kojim područjima postoje zone, a nastojali smo prepoznati i potencijalne poslovne zone i za njih će se izraditi katalozi i prezentacije za investicione sajmove. Već u oktobru planirali smo uz odobrenje Ministarstva za ekonomske odnose i koordinaciju RS, a u saradnji sa organizacijom GTZ, da u Minhenu prezentujemo propagandne materijale potencijalnim investitorima za zone koje su najuređenije i koje se najbrže mogu staviti u funkciju i to u Banjaluci, Laktašima, Novom Gradu, Bijeljini, Trebinju i dr.`, rekao je Vukmirović.
Poslovne zone se otvaraju tako što lokalna zajednica izdvoji određeni prostor za privredne djelatnosti, koji se opremi sa pristupnim putevima i komunalnom infrastrukturom. U poslovnim zonama se obično obezbjeđuju stručne i administartivne službe, kako mala i srednja preduzeća na početku rada ne bi morala imati preveliku administraciju.
Komunalne usluge u zavisnosti od lokalnih zajednica i države mogu biti jeftinije. Prema primjerima iz okruženja najuspješnije su zone kojima su pomogle lokalne zajednice, što će, prema mišljenju stručnjaka, biti neophodno u RS, naročito u manjim lokalnim zajednicama u istočnom dijelu RS.
Aktiviranje zona do 2010.
Prema riječima Vukmirovića, utvrđeno je da je na području RS moguće napraviti preko 60 malih poslovnih zona.
`To nije moguće uraditi odmah, ali do 2010. godine će najveći broj prepoznatih zona biti aktiviran. Uporedo sa zonama, radi se i analiza nedovoljno iskorištenih prostora u bivšim preduzećima i preduzećima koja još rade, ali sa smanjenim kapacitetima, radi formiranja inkubatora. Najviše ih je u opštinama koje su nekad bile industrijski orijentisane, kao što su Prijedor, Doboj, Zvornik, Bijeljina, Bileća, Novi Grad, Mrkonjić Grad i drugi gradovi koji su se demografski ispraznili poslije propasti industrije`, rekao je Vukmirović.
On je najavio da će predstavnici Državne agencije Vlade Norveške - SIVA obići ove opštine, zbog čega se i pripremaju detaljnije informacije o mogućnostima za potencijalne biznis gardene. Biznis gardeni predstavljaju specijalni model razvoja preduzetničke infrastrukture koje su norvežani primijenili u svojoj zemlji, u kojima se biznis mladih ljudi pomaže u periodu od najmanje pet godina, dok ne bude mogao funkcionisati na komercijalnoj osnovi.
`U saradnji sa norveškom vladom otvara se inovacioni centar u Banjaluci, čiji će najvažniji dio biti inkubacioni centar koji će moći u svakom momentu imati preko 30 preduzeća. U njima će biti preduzeća visokih tehnologija, za mlade obrazovane ljude koji su ranije htjeli ići u inostranstvo`, kazao je Vukmirović.
On je dodao da cijelo prodručje bivše Jugoslavije zaostaje za zemljama Evropske unije, koje su i ranije bile industrijski razvijenije.
`RS spada u red onih koji najbrže idu, u Hrvatskoj se veoma brzo razvijaju poslovne zone, u Srbiji se forsira izgradnja preduzetničkih inkubatora, a u Sloveniji se potencira klasterizacija malih i srednjih preduzeća. Mi forsiramo sve te oblike uz dobru saradnju sa stranim organizacijama`, naglasio je Vukmirović.