BAGDAD - Iračka vlada je odbacila osam milijardi dolara vrijedan dogovor Kurda o snabdijevanju gasovoda "Nabucco" tim energentom, što je veliki korak unazad za projekat kojim je Evropa trebalo da smanji svoju zavisnost od ruskog gasa.
Protivljenje zvaničnog Bagdada dogovoru o isporuci gasa iz regiona Iraka nastanjenog Kurdima omogućilo je prednost Rusima u trci za izgradnju gasovoda, pošto ta zemlja žuri da izgradi sopstveni gasovod "Južni tok", kao alternativu planu zapadne Evrope.
"Nećemo dozvoliti nijednoj strani da izvozi gas iz regiona bez odobrenja centralne vlade i iračkog Ministarstva energetike", izjavio je irački ministar energetike Husein al Šahristani, dan nakon što je konzorcijum evropskih i arapskih firmi objavio plan o snabdijevanju "Nabucca" kurdskim gasom.
Evropska unija, koja uvozom iz Rusije pokriva četvrtinu svojih potreba za gasom, želi da pronađe alternativne snabdjevače tim energentom, budući da je zvanična Moskva posljednjih godina u nekoliko navrata prekidala isporuku gasa usljed spora u vezi s cijenom s tranzitnim zemljama, prvenstveno s Ukrajinom.
Rusija, najveći svjetski snabdjevač energentima, želi da izgradi sopstveni gasovod da bi zaobišla Ukrajinu i neutralisala buduće probleme kritikovala je SAD i bivše sovjetske države zbog podrške projektu "Nabucco". Ruski projekat izgradnje gasovoda, "Južni tok", koji treba da bude pušten u rad do kraja 2015, stekao je prednost u trci s "Nabuccom" nakon što je 15. maja obezbijedio podršku četiri tranzitne zemlje - Srbije, Italije, Bugarske i Grčke.
"Smatram da 'Južni tok' ima sve šanse da bude realizovan prije 'Nabucca", izjavio je ruski ministar energetike Sergej Šmatko i dodao da "Nabucco" još ima niz problema s kojima treba da se izbori, među kojima su tranzit, izvor resursa i cijena gasa.
"Nabucco" je imao političku podršku, ali malo gasa kojeg bi mogao da prodaje dok se dva njegova najveća akcionara, austrijski OMV i mađarski MOL, nisu udružili s firmama "Crescent" i "Danagas" iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u cilju obezbjeđenja snabdijevanja gasom iz iračkog dijela Kurdistana. Irak je, međutim, kritikovao ugovore u sektoru energetike koje je Kurdska regionalna vlada (KRG) sklopila s inostranim energetskim kompanijama, nazivajući ih nezakonitima. KRG, pak, tvrdi da su ugovori zakoniti i u skladu s iračkim zakonom.
Pored toga, postoji problem i s obimom rezervi gasa na nalazištima u Kurdistanu, koji su, prema podacima američke vlade, dovoljni za samo nekoliko godina eksploatacije od tri milijarde kubnih stopa dnevno, koliko kompanije uključene u arapsko-evropski konzorcijum žele da proizvode počev od 2014. godine od kada bi "Nabucco" trebalo da bude u funkciji.
"Sjeverni tok" počinje s radom 2011. godine
Gasovod između Rusije i Njemačke, "Sjeverni tok", biće pušten u rad u ranije predviđenom roku - 2011. godine, izjavio je u Kalinjingradu Gerhard Šreder, predsjednik Komiteta akcionara kompanije, koji je operator tog energetskog projekta.
On je ukazao da se radi o evropskom projektu za koji su se izjasnile sve evropske države i da će zato biti pušten u planiranom roku, a da će prvi gas kroz cjevovod poteći 2011. godine. Šreder tvrdi da "Sjeverni tok" i "Južni tok", koji bi trebalo da počne rad sredinom naredne decenije, zaobilaze nestabilne zemlje i stoga predstavljaju važne projekte za postizanje sigurnosti u isporukama ruskog prirodnog gasa u Evropu. Bivši njemački kancelar je naročito podvukao da projekat "Sjeverni tok" ima u vidu sve ekološke zahtjeve, kad je riječ o postavljanju gasovoda po dnu Baltičkog mora, između ruske i njemačke obale.
"Sjeverni tok" trebalo bi da, kroz dva odvojena cjevovoda, omogući godišnju isporuku oko 55 milijardi kubika ruskog prirodnog gasa u Njemačku. Cijena ovog energetskog projekta procijenjena je na 7,4 milijarde evra.