NJUJORK - Bez obzira na posljedice globalne finansijsko-ekonomske krize, 23 najveće američke banke, investicioni i hedž fondovi i uprave kompanija svojim službenicima će ove godine isplatiti rekordnu sumu za plate i bonuse od oko 140 milijardi dolara.
Do te cifre došao je američki poslovni list "Wall Street Journal" na osnovu kvartalnih podataka o isplati kompenzacija menadžmentu u tim kompanijama. Prema tim proračunima ukupna visina isplata premašiće rekord od 690 milijardi dolara ostvaren 2007. godine i biće za 20 odsto iznad prošlogodišnjih 117 milijardi. U prosjeku svaki zaposleni će za godinu dana zaraditi 143.000 dolara, odnosno 2.000 dolara više nego lani.
Analitičari ocjenjuju da rast visine zarade ukazuje na vrtoglav povratak kompanija sa Wall Streeta na pretkrizni nivo.
"Uprkos činjenici koje govore o usporenom rastu ekonomije i nezaposlenosti od blizu deset procenata, ovim firmama je išla u prilog situacija na tržištu kapitala, oporavak kreditnog tržišta, nov zamajac aktivnosti u sklapanju poslova i još vidljivi rezultati različitih državnih programa pomoći", ističe jedan njujorški analitičar.
Eksperti američkog lista su u svojoj analizi proučavali podatke o zaradama u velikim bankarskim grupacijama poput Citigroupa, JPMorgan Chasea i Bank of America, investicionim banakma Goldman Sachs i Morgan Stanley, brokerskim firmama koje posluju preko Interneta i drugim velikim finansijskim kompanijama. Prema proračunima lista ukupni ovogodišnji finansijski priliv ovih korporacija će dostići 437 milijardi dolara, što je znatno više od rekordnih 345 milijardi iz 2007. godine.
U isto vrijeme iz Bijele kuće je stiglo novo upozorenje da plate na Wall Streetu moraju da budu zasnovane na razumnoj procjeni rizika, a ne na spekulacijama kakve su postojale prije prošlogodišnjeg ekonomskog kolapsa. Komentarišući ponovni rast bonusa portparol Bijele kuće Robert Gibs je rekao da se Wall Street ne može vratiti u eru spekulacija kakva je postojala uoči ekonomskog kolapsa.
Američki Kongres uskoro će ispitati isplate u kompanijama poput AIG-a i Bank of Americe, koje su dobile značajnu finansijsku pomoć države da bi prebrodile krizu.