SARAJEVO - Privatizacija telekoma u Federaciji BiH mora biti okončana u narednih 15 mjeseci, jer su se na taj rok domaće vlasti obavezale potpisivanjem Sporazuma o stabilizicaiji i pridruživanju s Evropskom unijom.
Ovo je, između ostalog, rečeno na Trećoj međunarodnoj konferenciji Sarajevske berze pod nazivom "Privatizacija telekom operatera - Prekretnica u razvoju tržišta kapitala", koja je uz prisustvo oko 300 učesnika juče počela u Sarajevu. Govornici na konferenciji, predstavnici domaćih vlasti, tržišta kapitala, konsultanti i zainteresovani investitori, izrazili su nepodijeljen stav o tome da telekome treba privatizirati, jer će to donijeti višestruku korist FBiH i cijeloj državi.
Otvarajući konferenciju federalni premijer Nedžad Branković ponovio je stavove iz programskih opredjeljenja Vlade FBiH kazavši da je za javne investicije u narednih sedam do deset godina potrebno osigurati oko 7,5 milijardi eura.
"S obzirom na slab kapacitet države BiH za zaduživanje, jedan od načina da se taj novac obezbijedi jeste i privatizacija", dodao je Branković.
On je istakao da Vlada FBiH želi da pasivna vrijednost u kapitalu bude pretvorena u aktivan investicioni potencijal. Premijer FBiH je dodao da je tržište kapitala u ovom entitetu, uprkos ostvarenim značajnim rezultatima, i dalje nerazvijeno.
"Strateški pravci u razvoju tržišta kapitala u FBiH identifikuju se u vidu usvajanja novih zakonskih i podzakonskih rješenja, prodaji državnog kapitala kompanija putem berze, te javnih ponuda dionica i obveznica. Budućnost tržišta kapitala vidimo u jedinstvenom tržištu kapitala na nivou BiH. U fokusu treba da budu investitori, jer bez njih nema tržišta kapitala", istakao je Branković i dodao da je potrebno pronaći nove mehanizme koji će omogućiti jednostavan i brz pristup tržištu kapitala i još veću transparentnost trgovanja.
Pojašnjavajući Vladin plan privatizacije federalnih telekoma, Hamdija Kulović, pomoćnik direktora Agencije za privatizaciju FBiH, podsjetio je da Vlada u prvoj fazi planira 51 posto kapitala "BH Telecoma" prodati strateškom partneru, a u sljedećoj fazi deset do 15 posto ponuditi na domaćoj i stranoj berzi, dok bi u slučaju "HT Eroenta" 25 posto vlasništva prodala strateškom partneru, odnosno "Hrvatskom telekomu" koji ima pravo preče kupnje.
Kinga Stanislavska iz "Raiffeisen Investmenta", konsultanstke kuće koja je bila savjetnik u privatizaciji velikog broja telekomunikacionih kompanija, kazala je da konkurencija u prodaji telekoma postoji, prije svega zbog neprivatiziranih telekoma u istočnim zemljama, i da onaj ko bude brži može očekivati da će dobiti boljeg partnera.
Boris Nemšić, predsjednik Uprave "Telekoma Austria", kazao je da federalne vlasti ne treba da odgađaju privatizaciju, jer su zemlje u okruženju daleko odmakle u pružanju novih usluga.
Govoreći o prednostima privatizacije, Ivica Mudrinić, direktor "Hrvatskog telekoma", naglasio je da je u ovoj kompaniji od 1999. godine, od početka privatizacije do danas, investirano oko dvije milijarde eura u nova znanja, tehnologije i usluge i da je zahvaljujući pripadnosti velikoj telekomunikacijskoj grupi - "Deutsche Telekomu" - ova kompanija u prilici da ponudi korisnicima brojne napredne usluge.