Privreda

Izmišljene prepreke koče izvoz u CEFTA

Izmišljene prepreke koče izvoz u CEFTA
Izmišljene prepreke koče izvoz u CEFTA
Nikola Salapura

BANJALUKA - Proizvođači iz BiH već godinama su suočeni sa brojnim, ponekad i apsurdnim, vancarinskim barijerama prilikom izvoza svojih proizvoda, prije svega u zemlje CEFTA, što bi moglo ozbiljno da poremeti robnu razmjenu s tim zemljama.

Iz tog razloga, privrednici iz BiH ističu da će, ukoliko se nastavi s trenutnim barijerama, zatražiti od nadležnih organa da uvedu recipročne mjere, jer domaće firme u sve većoj mjeri odustaju od izvoza određenih proizvoda ili usluga u Srbiju, Makedoniju i druge zemlje potpisnice Centralnoevropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA).

Oni upozoravaju da se od njih vrlo često zahtijeva da prilikom izvoza potpuno prilagode ambalažu, deklaraciju i sadržaj tržištu gdje izvoze, što umnogome poskupljuje robu i smanjuje konkurentnost.

Tako se bh. izvoznicima roba sa granice sa Srbijom vraća čak i zato što, na primjer, na limenci nektar piva piše "svijetlo", umjesto "svetlo" pivo, ili su na njoj navedena dva uvoznika, a Srbija izričito zahtijeva da to bude jedan uvoznik. Sa druge strane, da apsurd bude veći, činjenica je da jelen pivo ima više od 10 uvoznika u BiH i na limenci piše "svetlo" pivo i to nikome u BiH očigledno ne smeta.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluke, rekao je da apsurdne necarinske barijere koje za robu iz RS postavlja Srbija prijete da poremete dosadašnju dobru robnu razmjenu.

"Nedavno se desilo da je na granici sa Srbijom zaustavljen kontingent piva 'Banjalučke pivare' jer je na deklaraciji pisalo da je riječ o 'svijetlom' pivu. Carinske službe Srbije objasnile su da to nije u duhu srpskog jezika i da će vratiti kontingent ukoliko na deklaraciji ne bude stajalo 'svetlo'", rekao je Račić. On je izrazio sumnju da iza ovakvih necarinskih barijera stoji interesni lobi koji zbog nejasnih razloga neće robu iz RS u Srbiji.

On je upitao šta bi se desilo kad bi bile uvedene recipročne barijere u BiH, odnosno RS, na robu koja dolazi iz Srbije.

"Šta bi se, na primjer, desilo kad bi se na granici BiH, odnosno RS, uslovljavalo da u deklaraciji umjesto 'svetlo', bude napisano 'svijetlo' pivo? A, kako bi tek na takvu apsurdnu necarinsku barijeru reagovali uvoznici jelena, kojih je čak 16 u BiH i RS? Kod nas jelen pivo ima 16 uvoznika, a pivo 'Banjalučke pivare' je vraćeno jer je na limenci pisalo dva uvoznika", upitao je Račić. On je naglasio da je takva situacija i sa "Vitinkom" iz Kozluka, koja ima problema prilikom izvoza.

"Te barijere su stvorile negativno opredjeljenje naših firmi za izvoz u Srbiju, tako da imaju sve manje ambicija i da izvoze za Srbiju, iako potrošači u Srbiji blagonaklono gledaju na proizvode iz RS", rekao je Račić.

"Mi ćemo nastojati da tražimo od naših organa da uvedemo recipročne mjere, ukoliko i u narednom periodu budemo imali te barijere, jer moramo naći način kako da zaštitimo našu proizvodnju i uzvratimo istom mjerom", rekao je Račić.

Igor Gavran, savjetnik u Sektoru za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, pojasnio je da privrednici za rješavanje problema tih barijera moraju podnijeti prijavu putem upitnika koji se nalazi na internet stanici STK BiH, koja biva proslijeđena nadležnom ministarstvu, koje dalje reaguje prema državi na koju se prijava odnosi.

"To se i do sada dešavalo i mnoge barijere su uklonjene na taj način. Trenutno se, primjera radi, u Makedoniji pojavljuje problem nepriznavanja određenih atesta kada je riječ o izvođenju građevinskih radova i taj problem će se delegirati na sljedećem sastanku CEFTA privrednih komora", rekao je on. Sa druge strane, kazao je da je u Srbiji sporno i pitanje važnosti određenih sertifikata koji su ranije priznavani i imali neograničeno trajanje, a sada im se zahtijeva odgovarajući rok trajanja.

"Kada je riječ o pivu, Srbija je imala velike primjedbe na izmjene Zakona o akcizama BiH, koje su, po našem mišljenju, neutemeljene i vrlo je moguće da se sada neke dodatne barijere našim pivarama postavljaju kako bi se pokušalo uzvratiti", rekao je Gavran. Prema njegovim riječima, od bh. proizvođača se vrlo često zahtijeva da potpuno prilagode ambalažu, deklaraciju i sadržaj tržištu gdje izvoze, a sa druge strane bh. vlasti dozvoljavaju da na bh. tržište dođe roba sa deklaracijom na potpuno stranom jeziku.

"Barijere koje su se i ranije dešavale su gotovo potpuno onemogućavale izvoz određenih proizvoda, tako da su drastično mijenjale moguću sliku robne razmjene", rekao je Gavran.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije