Investicionorazvojna banka RS uskoro će dobiti sredstva od privatizacije "Telekoma Srpske" koja će plasirati kroz kreditne linije i direktnim ulaganjem u hartije od vrijednosti, a sredstva će biti raspodijeljena u Akcijski fond, Fond stanovanja i Fond za razvoj i zapošljavanje, potvrdio je Jasminko Jotić, v.d. dirktora te banke.
`Predvidjeli smo kreditne linije za mala i srednja preduzeća, za pokretanje posla. Uslovi kreditiranja nisu još definitivno određeni. Vodićemo računa da kreditne linije budu stimulativne i da omogućimo grejs period u situacijama kada preduzeća trebaju takav vid relaksacije pri započinjanju biznisa za formiranje proizvodne linije odnosno njenog stavaljanja u funkciju`, kaže Jotić.
NN: Hoće li u kreditiranju prioritet biti djelatnosti određene Strategijom razvoja malih i srednjih preduzeća RS?
JOTIĆ: Svakako ćemo uključiti neke od ciljeva iz te strategije kada su u pitanju mala i srednja preduzeća. Međutim, radimo naš dokument koji je trasa ulaganja tih sredstava. Ono što ćemo svakako podržati je proizvodnja i smanjenje uvozne zavisnosti i produktivno povećanje zaposlenja. Jedan dio ćemo finansirati u smislu usluga koje se tiču finalizacije određenih proizvoda i turizma, u smislu obezbjeđenja određene infrastrukture. Na primjer, aktivnosti iz oblasti trgovine neće biti kreditirane, dok ćemo podržavati ono što trenutno podržavaju komercijalne banke, ali i poljoprivredu i start up. Suštinski hoćemo da otvorimo novu kreditnu liniju koja će podržati uglavnom mlade ljude koji se odluče da svoje zaposlenje pronađu kroz preduzetništva. To i jeste cilj funkcionisanja IRB, kao i učešće na partnerskoj osnovi kod onih koji već postoje, a to će biti ulaganja do polovine vrijednosti osnovnog kapitala. Na ovaj način želimo da promovišemo novi vid finansiranja, javno privatna partnerstva.
NN: Kakav će biti efekat plasmana sredstava od privatizacije `Telekoma Srpske`?
JOTIĆ: Treba voditi računa o dinamici plasmana tih sredstava da se ne bi podgrijala inflacija na ovom tržištu, zbog mogućnosti da se brzim plasmanom novca dovede do porasta cijena. Definitivno je to da će se u roku od dvije ili tri godine ta sredstva plasirati, i da će uticati značajno na rast društvenog bruto proizvoda. Banka treba da posluje transparentno i na ekonomskim principima kako bi se privukao kapital drugih investitora, bilo da nastupamo u okviru zajedničkih ulaganja, bilo da se omogući da, kroz takav vid ekonomskog poslovanja, fondovi kojima banka upravlja obezbijede dodatne izvore finansiranja putem emisija hartija od vrijednosti, bilo da se radi o emisiji akcija ili obveznica.
NN: Može li se očekivati značajan pad kamatnih stopa za preduzetnike?
JOTIĆ: U jednom segmentu će se to sigurno desiti, imamo interes da finansiramo određene radnje, a sve u cilju smanjenja uvozne zavisnosti i finalizacije proizvoda. Evidentno je da je na tržištu novac skup, izvori finansiranja vezani su euribor koji sada iznosi četiri procentna poena. Drastičan pad kamatnih stopa nije realan, međutim, pošto je banka profesionalni upravljač opredijeljen za emisije određenih hartija od vrijednosti u prvom redu akcija, gdje faktički emitent stiče novac bez kamate, a sa druge strane ono u čemu mi participiramo je nekakva buduća dividenda.
NN: Da li su preduzetnici u RS spremni za izmjene načina poslovanja, obezbjeđenja sredstava i funkcionisanje tržišta kapitala?
JOTIĆ: Nisam siguran da preduzetnici shvataju koncept funkcionisanja tržišta kapitala, jer ono što se poteže kao ključno pitanje je kredit, a to je jedan eventualni oblik finansiranja koji postoji. Treba se okrenuti finansiranju na tržištu kapitala. Suštinski problem je kod preduzetnika u načinu na koji je ostvarena akumulacija, postoji veliki broj društava sa ograničenom odgovornošću koja svoje finansiranje obezbjeđuju isključivo putem kredita i to onih koji zavise od ponude na tržištu, kratkog roka i sa visokim kamatnim stopama. Takva društva su opterećena anuitetima i bez obzira što imaju razvojnu šansu moraće naći način da izvrše refinansiranje, a predlažemo im da otvore svoja društva i izađu na tržište putem emisije akcija ili obveznica i na taj način obezbijede sredstva. Vrijeme će pokazati koliko će to biti uspješno, zbog psihologije naših preduzetnika koji žele da budu apsolutni vlasnici i ne žele da otvore društva. Otvaranje podrazumijeva i čitav niz radnji u smislu javnosti dobijanja podataka, što nekima možda ne odgovara u uslovima kada je siva ekonomija značajno prisutna na tržištu. Istrajaćemo u tom procesu i oni koji se brzo prilagode biće uspješni, a oni koji se ne prilagode, propadaće kao što sada propadaju preduzeća sa značajnim učešćem državnog kapitala.
NN: Da li je dovoljno razvijen preduzetnički duh ili ljudi i dalje čekaju da ih neko zaposli?
JOTIĆ: Mislim da svi očekuju da neko drugi riješi njihov problem. U ovom momentu vidim da svi očekuju početak rada IRB, u smislu da se počne s plasmanima. Generalna težnja i želja je da ta sredstva budu beskamatna. To su nerealna očekivanju i trenutno se previše podgrijava ta priča oko IRB, jer uglavnom ljudi percepciju institucije u vlasništvu države vide kroz davanje. Svi svoj problem žele da riješe na račun države, što je do sada bio slučaj. Mogu samo da demantujem ovakva očekivanja i banka će, pošto upravlja fondovima koji su profitne organizacije, registrovani su kao akcionarska društva, voditi računa o razvojnom aspektu i o tome da očuvamo sredstva i da ih uvećamo. Nerealno je očekivati da će bilo ko završiti taj posao vezano za zapošljavanje. Težimo tržišnoj privredi i nekakvoj vrsti klasičnog kapitalizma u našim uslovima. Problem je što se ljudi, naročito starije generacije, teško navikavaju na tranziciju.