Rat protiv birokratskih prepreka, objavljen "giljotinom propisa", ulazi u intenzivniju fazu uprkos kritikama skeptika, tvrdi Jasna Brkić, ministar ekonomskih odnosa i koordinacije RS. Za razliku od FBiH, gdje je "rezanje" propisa tek u začetku, u RS je do danas, tvrde u Vladi, eliminisano više od 50 nepotrebnih propisa koji sada zagorčavaju život poslovnoj zajednici. Zahvaljujući ovim promjenama, tvrdi resorni ministar, prodavnicu ćete, na primjer, moći otvoriti samo ako potpišete izjavu da su ispunjeni svi uslovi.
`Definitivno smo ušli u završnu fazu 'giljotine' formalnosti, s tim da je rad na tome intenziviran u proteklih mjesec dana. Do sada je realizovano više od 50 odsto preporuka Savjeta za regulatornu reformu, koji je identifikovao 331 formalnost, a promjenama još nekih zakona uskoro bismo mogli imati i do 75 odsto uklonjenih propisa`, ističe Brkićeva.
NN: Ko još nije uradio svoj dio posla?
BVRKIĆ: Da, ima nekih resora u kojima taj posao do sada nije urađen, što, opet, ne znači da neće biti. Posao još nije urađen u Ministarstvu privrede (treba da ukinu 28 i izmijene osam formalnosti), ali očekujemo da će to uraditi kroz nove zakone o električnoj energiji i gasu, koji su u javnoj raspavi. I u slučaju MUP-a i resora prostornog uređenja očekujemo da će `giljotina` biti sprovedena novim zakonima. Takođe, aktivnosti su intenzivirane i kod uklanjanja formalnosti u oblasti inspekcije. Sve to bi trebalo da ispuni cilj `giljotine` - da pojeftini i olakša poslovanje.
NN: Kad se porede RS i FBiH u sprovođenju `giljotine`, kakav je odnos?
BRKIĆ: Iz USAID-a upravo najavljuju da će svoje aktivnosti sada pomjerati prema FBiH i državnom nivou jer je tamo urađeno jako malo. Jer, ako govorimo o jedinstvenom ekonomskom prostoru, sve administrativne barijere moraju biti uklonjene i u entitetima i kod državnih organa.
NN: Pošto se ovaj proces istovremeno odvija i u okruženju, kakvi su rezultati RS kad se porede s njima?
BRKIĆ: Značajno smo napredovali. U nekim segmentima imamo ocjene na nivou Hrvatske, u nekima smo i iznad. U Srbiji je, pak, znatno više toga napravljeno jer je tamo regulatorna reforma znatno odmakla. U nekim segmentima smo i iznad Makedonije, a iznad FBiH smo po gotovo svim ocjenama.
NN: Kakvu korist će od toga imati običan čovjek?
BRKIĆ: Evo vam jedan primjer - po novom zakonu, ko želi da otvori trgovinu treba samo da jednom ovjerenom izjavom potvrdi, pod punom krivičnom i moralnom odgovornošću, da ispunjava uslove da može da otvori radnju. To mu značajno smanjuje vrijeme i troškove potrebne za otvaranje radnje. Time, naravno, preuzima rizik da bude kažnjen ako nije ispunio uslove, kako je to naveo u izjavi.
Privlačenje inostranih investicija
Brkićeva tvrdi da će Vlada usmjeriti rad svih pet predstavništva RS u inostranstvu na privlačenje inostranih investicija i otvaranja ino-tržišta za proizvode iz RS.
`Dok su se ranije više bavili humanitarnim radom, sada želimo da ih usmjerimo ka privrednoj saradnji. Značajnih rezultata, doduše, još nema, izuzev nekih, kao što je slučaj sa Predstavništvom u Njemačkoj, koje je, na primjer, nedavno organizovalo posjetu regije Baden Vitenberg. Inače, oni podnose Vladi izvještaje o radu svaka tri mjeseca, ali njihov učinak još nije mjerljiv. Još ne možemo reći da je, na primjer, zahvaljujući predstavništvima u Moskvi ili Beogradu neko došao ovdje i investirao 30 miliona evra. Ne mogu reći da smo nezadovoljni njihovim radom, ali mislim da još ima prostora da to bude mjerljivije`, kaže Brkićeva.