ATINA - Grčka ne traži pomoć da bi svoju prezaduženu privredu izvukla iz najteže poslijeratne finansijske krize, izjavio je grčki ministar finansija Jorgos Papakonstantinu.
Evropska unija zahtijeva od Grčke da sprovede strogi plan štednje i smanji budžetski deficit koji iznosi 12,5 odsto, što je više od četiri puta iznad granice od tri odsto bruto društvenog proizvoda (BDP). Grčki dug iznosi 169 procenata godišnjeg učinka privrede za 2009, a očekuje se da će dostići 120,4 odsto BDP-a ove godine. Strahovalo se da Grčka neće biti u stanju da se suoči s krizom i da će tražiti pomoć sa strane, što bi bio prvi takav slučaj za deset godina postojanja evrozone, čiji je Grčka član. Grčki problem je poljuljao i evro i može porazno da utiče na druge slabe evropske privrede, posebno Portugal, Španiju i Irsku.
Papakonstantinu, međutim, naglašava da je Grčka sposobna da se sama uhvati u koštac s krizom.
"Ne očekujemo da će nam iko priteći u pomoć. Grčka nije tražila, niti očekuje tako nešto", rekao je on.
Dok prevladavaju kritike na račun Grčke pojedini funkcioneri EU su izrazili uvjerenje da će se ta zemlja sama izvući iz krize pošto je Atina objavila plan smanjenja javnih troškova i zaoštravanje poreskog sistema. Planirane mjere za smanjenje troškova trebalo bi da omoguće smanjenje grčkog deficita na 8,7 odsto BDP-a do kraja godine.
"Grčka sve više uspijeva da ubijedi partnere u EU da je sposobna da se suoči sa dužničkom krizom, ali će za oporavak tržišta, ipak, biti potrebno neko vrijeme", rekao je Papakonstantinu.