SPLIT - Zemlje bivše Jugoslavije tonu u blato finansijskog bankrota, jer je spoljna zaduženost Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH premašila 112 milijardi evra, dok je zajednička država uoči raspada stranim povjeriocioma dugovala 22 milijarde dolara.
Bitna razliku između zaduženja nekadašnje države i njenih nasljednica je, kako navode hrvatski mediji, ta što je jugoslovenski inostrani dug bio potpuno državni, dok u dugovima njenih nasljednica, uz državu, učestvuju i svi ostali sektori.
Rekorder među bivšim jugoslovanskim republikama je Hrvatska sa 44 milijarde evra spoljnog zaduženja. Na državu, međutim, otpadaju svega 5,2 milijarde ili oko 12 odsto zaduženja, dok gotovo polovinu čini dug preduzeća, nebankarskih finansijskih institucija i malih privrednika, a oko 23 odsto duga napravile su banke.
Slovenci su krajem prošle godine nakupili 39 milijardi evra inostranog zaduženja, a njihovi ekonomisti ukazuju da je udio države u tom dugu bio 34 odsto ili 69,3 milijarde evra. Slovenački ekonomski stručnjaci upozoravaju da se prošle godine državni dug prema inostranstvu udvostručio i da bi, nastavi li tako da raste, Sloveniji za tri godine mogao zaprijetiti grčki sindrom, s padom sistema javnog finansiranja, kočenjem razvoja zbog velikog pada kreditnog rejtinga i troškova servisiranja duga. Ostale bivše jugoslovenske republike, uključujući i BiH, imaju nešto niže spoljne dugove.
Ekonomisti kažu da je problem bivših država Jugoslavije rast privrede koji se zasniva na domaćoj potrošnji, što u nedostatku sopstvene konkurentne proizvodnje, rezultira porastom uvoza i deficita platnog bilansa, koji se finansira novim zaduživanjem.
"Za svaku je ekonomiju pogubno kanalisanje uzetih kredita za tekuću potrošnju da bi se finansirao rast i razvoj. Mnogo veći problem od visine spoljnog duga je usmjerenost sredstava u javnu i ličnu, neproizvodnu potrošnju, umjesto u investicionu, koja bi omogućila stvaranje nove dodate vrijednosti i održiv rast i razvoj", kažu stručnjaci.