Domaće banke pripadaju međunarodnim finansijskim organizacijama koje u potpunosti pružaju sigurnost za štedne uloge. To je dodatna snaga koja ulijeva povjerenje stanovništvu. I standard dijela građana raste tako da im ostaje više novca nego što se troši, što utiče na porast štednje iz godine u godinu.
Sasvim je sigurno da i stabilnost valute utiče na povećanje štednje. Stanovništvo se opredjeljuje za rast štednje i u KM i u evrima i logično je da mi podržavamo stabilnost valute. Pošto je ona zakonski fiksirana niko sigurno ne gubi ako štedi u KM i obratno i to je odnos koji svima pruža dodatnu sigurnost u odnosu na evro. Takođe, inflacija koja se još drži na nivou koji je niži od kamata na štednju, u svakom slučaju može biti jedan od pozitivnih razloga zašto je štednja povećana.
Priliv novca u domaće banke je višestruko značajan zato što domaći izvori rastu, a istovremeno oni rastu zato što strane banke na neki način privlače kapital iz drugih zemalja na domaće tržište, gdje se generiše domaći kapital, što rezultira otvaranjem novih pogona i radnih mjesta i većim zaradama radnika, a na taj način se stvara i domaća štednja.
Što se tiče kamatnih stopa, one su plod cijene koja se formira u Evropi. Nelogično bi bilo da domaće banke plaćaju štednju više nego što mogu i treba da plate za novac na evropskom tršištu. Pobornik sam da se ta stopa formira na nešto višem nivou nego što je EURIBOR iz prostog razloga što mislim da ljudima treba dati mogućnost da štede u domaćim bankama i da na taj način pokažu svoju ekonomsku i finansijsku moć. To je plus za državu, privredu i stanovništvo. Zato smatram da bi kamatna stopa na štednju u BiH trebalo da bude EURIBOR plus jedan odsto.