Privreda

Koliko maloljetnika u Republici Srpskoj posjeduje kompanije?

Koliko maloljetnika u Republici Srpskoj posjeduje kompanije?
Foto: Magnific | Koliko maloljetnika u Republici Srpskoj posjeduje kompanije?

BANJALUKA, ISTOČNO SARAJEVO - U Republici Srpskoj 24 maloljetna lica imaju vlasnički ili suvlasnički udio u 16 privrednih društava.

Navodi se to u podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), koje su dostavili "Nezavisnim novinama".

Iako još nemaju pravo na ličnu kartu, ne mogu polagati vozački ispit, kupovati alkohol i cigarete niti učestvovati u igrama na sreću, maloljetnici ipak mogu biti vlasnici ili suvlasnici privrednih društava.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe za "Nezavisne novine" da je dominantan razlog za prenos vlasništva na maloljetna lica nasljeđivanje.

"Ovdje do izražaja dolazi želja da se zaštiti imovina nasljednika, a ne poreske olakšice, imajući u vidu da je prenos vlasništva u prvom nasljednom redu oslobođen plaćanja poreza. Pitanje upravljanja odvojeno je od vlasništva i obično upravljačku funkciju obavljaju lica sa profesionalnim ugovorom", kazao je Mlinarević za "Nezavisne novine".

Milenko Stanić, ekonomista, smatra da vlasništvo maloljetnika nad privrednim društvima otvara pitanje nasljeđivanja imovine, ali i sve izraženijih društvenih i ekonomskih nejednakosti.

On ističe da je prilikom prenosa imovine na djecu neophodno voditi računa o osnovnim principima pravnog prometa, prema kojima punoljetna lica imaju punu poslovnu sposobnost, te da bi pravni sistem trebalo detaljnije da reguliše ovakve situacije.

To je pitanje povezano sa osjetljivim pitanjem nasljeđivanja, ali je u demokratskom i normalnom društvu prihvatljivo da se bogatstvo stiče prenosom imovine od prethodnih vlasnika. Međutim, postavlja se pitanje koliko je takva praksa društveno opravdana, posebno kada pojedinci već u najranijem uzrastu raspolažu značajnom imovinom, dok drugi za njeno sticanje moraju da rade i ulažu", istakao je Stanić.

Prema njegovim riječima, razvijena društva nastoje da obezbijede jednake šanse za sve pojedince, zbog čega kroz poreski sistem nastoje da ublaže velike razlike koje nastaju nasljeđivanjem bogatstva.

"U situaciji kada mali broj pojedinaca već na početku života ima značajnu prednost zahvaljujući imovini roditelja, dok ostali članovi društva nemaju takve mogućnosti, stvaraju se nejednakosti. To nije društvo napretka, nego nazadovanja. Poreski sistem je jedan od instrumenata kojim bi trebalo spriječiti takve razlike", naveo je Stanić.

Dodaje da podatak da neko sa 15 ili 16 godina ima vlasnički udio u privrednom društvu šalje nepovoljnu poruku njegovoj generaciji, jer stvara osjećaj da pojedinci već na početku života imaju privilegovan položaj.

"To nije dobro ni za te pojedince ni za društvo u cjelini. Takva situacija produbljuje nejednakosti i stvara osjećaj otuđenosti kod onih koji nemaju iste mogućnosti", rekao je Stanić.

Smatra da bi u ovakvim slučajevima trebalo razmotriti i visoke poreske stope na naslijeđenu imovinu.

Stanić je upozorio i da naslijeđeno bogatstvo ne znači nužno da će njegovi nasljednici uspješno upravljati imovinom.

"U našim uslovima pokazalo se da je veliki dio onih koji su relativno lako došli do ogromnog bogatstva to bogatstvo izgubio u kratkom periodu. Oko takvih porodica često se pojavljuju i različiti interesi, a nakon smrti vlasnika može nastati borba za imovinu", istakao je on.

Zaključio je da bi pojedinci trebalo da bogatstvo stiču prvenstveno vlastitim radom, zalaganjem i znanjem, kao i ostali članovi društva.

 

 

Najčitanije