Privreda

Kome "ide" zlato pronađeno u Srbiji?

Kome "ide" zlato pronađeno u Srbiji?
Foto: Ilustracija | Kome "ide" zlato pronađeno u Srbiji?

BEOGRAD - Vijesti kao što je ona da je na jugu Srbije pronađeno ogromno bogatstvo, odnosno da su Kanađani na samo jednoj lokaciji otkrili 19 tona zlata, ulila je nadu da je rudarstvo novi "kec iz rukava" za Srbiju.

U Srbiji se najbogatija nalazišta zlata nalaze u istočnom dijelu zemlje, prije svega u okolini Bora, Majdanpeka, Zaječara i Negotina, ali i u okolini Raške i Medveđe. Međutim, zbog nekoliko faktora, te zlatne žice iz Srbije nose strane kompanije.

U rudarskoj groznici trenutno učestvuje oko 25 kompanija, a samo u istraživanje ruda uloženo je prethodne godine više od 60 miliona evra. Procjene su da su ove cifre mnogo, mnogo veće.

Prema nezvaničnim procjenama, u neiskorištenom rudnom bogatstvu Srbija ima skoro 300 milijardi dolara. Samo po količini zlata, negdje je na 58. mjestu na svijetu.

Ipak, geološka istraživanja na terenu, osim što su skupa i traju dugo, ne znače da će vađenje rude i početi, jer prije otvaranja rudnika, predstoje godine kalkulacija i analiza da li se pokretanje posla uopšte isplati. To je jedan od raloga zašto Srbija ne ulaže sama.

Tako je srpskim propisima omogućeno stranim kompanijama da istražuju i eksploatišu nalazišta zlata.

A posebno je pitanje je da li onda Srbija bilo kakve koristi od zlata na kome leži?

"Naš interes jeste da kroz rudnu rentu ostvarimo određenu korist i kroz zapošljavanje radne snage. Najveća bi korist bila ukoliko bi se prateća industrija oslonila na buduće rudnike. Jer, sama sirovina, koncentrat nema neku jaku vrednost (ne samo zlato, nego i druge sirovine). Vrednost metala tek dolazi do izražaja kada se finalizuje njegov koncentrat", kaže za "Telegraf Biznis", Miroslav Ignjatović, inženjer rudarstva pri Udruženju za energetiku i rudarstvo.

Kako ističe, srpska vlada morala bi da da određena podsticajna sredstva kako se ne bi koncentrati izvozili. A nijedan zakon ne sprječava stranu firmu da izveze, već se oni vode isključivo ekonomskim interesom.

Kanadska istraživačka firma "Medgold Risorsis" koja je ranije najavila da je u Južnoj Srbiji pronašla indikatore da se u tom kraju nalaze bogata nalazišta plemenitih metala, sada je i potvrdila te rezultate, na pitanje, kada bi se mogli očekivati konkretni benefiti kaže:

"To je još na dugom štapu, moraju da se rade detaljna geološka istraživanja, pa tek onda možemo govoriti o nekoj eksploataciji, što dalje znači da je nesigurno. Setite se samo bornih metala - kompanija koja je imala ekspotaciono pravo se jednostavno povukla i posao je stao".

Dodaje da tek kada se krene sa radovima može se reći da je otvaranje rudnika na vidiku i da ima benefita od toga.

Pravo korišćenja - šta tačno znači i koliko im dozvoljava?

Prema nekim ranijim procjenama, od eksploatacije rudnika država Srbija bi ubirala pet odsto neto prihoda takse za korišćenje mineralnih sirovina, kao i dodatnih 15 odsto na ime poreza.

Pravo korišćenja su zapravo tenderi koje novi Zakon o rudarstvu povezuje u istražno i eksplataciono pravo. Odnosno, kompanija koja je vršila istraživanje ima prednost kod prodaje samog rudnika, odnosno kod daljeg iskopavanja (uopšte, bilo kakvih radova).

Stari zakon, podsjeća Ignjatović, to nije garantovao, i zato je bilo malo tih investicija.

"Stranci nisu vdeli sigurnost u tome da ceo posao oni završe, od istraživanja do eskplatacije. Kao što sam rekao, korist naša može biti kroz rentu i radnike, ali sve ide njima. Naravno", kaže on.

"Poznato je da novac koji se ulaže u rudarstvo se najsporije vraća. Bez obzira na savremene metode istaživanja, dok ne zaokruže sve ne znamo koje koristi tačno imamo i koje su to vrednosti", objašnjava.

Podsjeća da se često govori da je neko ležište bogato sa različitim mineralima, ali nekada to može da ima i negativne efekte.

"Da biste dobili koncentrat morate da ih odvojite, a ta tehnologija je često skupa, ili je jednostavno nemoguće da odvojite minerale. Dobro je to što sve pozitivno kod zapadnih firmi one dalje primenjuju i ovde počevši od zaštite životne sredine do standarda u zaštiti pri radu", kaže Ignjatović.

I u odnosu na ukupnu površinu teritorije i broj stanovnika, Srbija se ubraja u red zemalja koje su bogate mineralnim sirovinama, ali za pokretanje proizvodnje u novim ležištima nedostaju finansije i oprema.

U poređenju sa zemljama u neposrednom okruženju, odnosno bivšim republikama SFRJ, sigurno je da Srbija raspolaže znatno većim mineralnim resursima i rezervama zlata, piše "Telegraf biznis".

U odnosu na svijet, Srbija se prema trenutnoj proizvodnji zlata nalazi na 76. mjestu, daleko ispod Turske, Finske, Švedske, Bugarske, Španije…

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije