U Bosni i Hercegovini u funkciji je ukupno oko 250 kilometara autoputeva, ali još ne postoji povezan sistem pravaca, nego je riječ o odvojenim kraćim dionicama koje još nisu povezane na glavne evropske koridore.
Trenutno se gradi nekoliko novih dionica, a ono što je dobro je da su značajnim dijelom na ovim važnim projektima angažovane domaće kompanije. Ipak , malo je onih koji svojim kapacitetima i profesionalnim portfoliom mogu da odgovore ovako složenim zadacima.
“Integral inženjering” iz Laktaša , realizovao je oko 150 projekata u oblasti putne infrastrukture – od rekonstrukcije puteva do gradnje autoputeva, i svakako je jedan od građevinskih lidera u regionu.
“Trenutno izvodimo radove na izgradnji dionice autoputa na Koridoru 5C , od mosta Rudanka do tunela Putnikovo brdo 2, poznatijem kao obilaznica oko Doboja, gradimo autoput Rača – Bijeljina, kao i treću fazu brze ceste u Hrvatskoj od Okučana do granice sa BiH”, kaže Nikola Radovanović, izvršni direktor “Integral inženjeringa” za marketing.
Radovanović ističe da realizacija ovako velikih projekata donosi i velike izazove: svaki projekat je individualan, rješenja se ne mogu “prepisati”, uključeno je mnogo subjekata, više nivoa vlasti i lokalnih zajednica. Česti su problemi sa eksproprijacijom, ukupnim planiranjem, organizovanjem mehanizacije.
“Često takvi projekti uključuju i po 200 ili 300 različitih pravnih lica, što je veliki izazov za izvođače, treba mobilizovati i okupiti pravi tim, podizvođače, partnere...”, kazao je Radovanović.
Kompanije koje imaju manje kapacitete od “Itegrala” , šansu vide u povezivanju. Direktor, vlasnik i osnivač jedne od najvećih građevinskih kompanija u BiH “Hering dd” iz Širokog Brijega Ladislav Bevanda , smatra da bez snažnijeg regionalnog povezivanja građevinskih kompanija domaći građevinski sektor teško može ravnopravno konkurisati velikim međunarodnim korporacijama na navjećim infrastrukturnim projektima.
“Razdjeljenost tržišta i relativno mali izvođači , smanjuju potencijal za učešće u velikim projektima. Zbog toga velike međunarodne koroporacije preuzimaju najvažnije poslove , dok domaće kompanije često ostaju u ulozi podizvođača. Regionalnim povezivanjem mogli bismo nastupati kao nosioci projekata i postati konkurentni velikim svjetskim kompanijama”, kazao je Bevanda.
O ovoj temi govoriće i na Regionalnoj građevinskoj i infrastrukturnoj konfeneciji „Trebinje 2026 - Gradimo region” koja će biti održana 18. i 19. juna u Trebinju.
“Svako od nas ima određene prednosti, a udruženi možemo ponuditi kompletan paket usluga i znanja. Zajednički nastup otvara prostor za nove potencijale , resurse i razvoj domaće privrede”, smatra Bevanda.
Kao primjer uspješnog regionalnog pobezivanja navodi konzorcijum kompanija iz BiH i Crne Gore koji je izabran za projektovanje i izvođenje prve faze brze ceste du Crnogorskog primorja.
Na tenderu kompanije “Monteput” za dionicu Markovići- Lastva Grbaljska , tj.obilaznicu oko Budve, posao vrijedan više od 196 miliona evra dobio je konzorcijum nekoliko kompanija : “Briv Construction” iz Crne Gore, IPSA institut, “Hering” i “Herc gradnja” iz BiH, te Shandong iz Kine.
“To je primjer za koji vjerujem da će pokazati da domaće kompanije mogu biti konkurentne i na najzahtjevnijim projektima , Ovakvi modeli saradnje nastaju upravo da bi se vratilo povjerenje i maksimalno iskoristili domaći resursi“, kaže Bevanda.
Nedavno je najavljena i gradnja dionice autoputa na Jadransko-jonskoj magistrali, od Stoca ka Trebinju i dalje ka Crnoj Gori i Albaniji do Grčke.
Iako su za ovu dionicu već zainteresovane američke kompanije, priliku na nekim poslovima mogli bi dobiti i domaći izvođači.
“Ozbiljno radimo na pripremu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju ove dionice na Jadransko-jomnskoj magistrali, koja na neki način kreće od Italije i završava se u Grčkoj. Ona dijelom prolazi kroz Hercegovinu u dužini od 55 kilometara, od ulaska u dijelu Stoca, ka Trebinju i granici sa Crnom Gorom”, izjavio je direktor JP “Autoputevi Republike Srpske” Radovan Višković.
Konferencija „Trebinje 2026 – Gradimo region“ upravo bi trebala da odgovori na neka od od ovih pitanja: koliko i koji infrastrukturni projekti trenutno najviše mijenjaju regionalnu mapu povezanosti , kako velike inveticije doprinose razvoju građevinske industrije i zapošljavanju, kako nove tehnologije mijenjaju način rad i u ovom sektoru ...
Učešće na konferenciji su najavili predstavnici više od stotinu kompanija, predstavnici vlada, gradova, bankarskog sektora, privrede i biće to prvi put u Republici Srpskoj da se na jednom mjestu okupe svi relevantni faktori iz oblasti građevinsarstva, ifrastrukture i prostornog planiranja.