VAŠINGTON - Američki Kongres je, uprkos dramatičnom apelu predsjednika SAD Džordža Buša, odbio 700 milijardi dolara vrijedan plan spasa američkog finansijskog tržišta.
Iako je uoči glasanja u Kongresu najavljivano da je o planu sanacije američkog finansijskog tržišta postignut načelan dogovor između Bijele kuće, demokratske većine i republikanske manjine, kad je prijedlog zakona stavljen na glasanje, Kongres ga je odbio.
Zanimljivo je da su zakon u Kongresu srušili upravo republikanci. Protiv prijedloga zakona o sanaciji glasalo je 228 kongresmena (95 demokrata i čak 693 republikanca), dok je 205 kongresmena (140 demokrata i 65 republikanaca) glasalo za plan.
Kongres je tako odbio prijedlog najveće državne intervencije u finansijsko tržište od "velike depresije" 1929. godine.
Program od 700 milijardi dolara trebalo je da omogući Ministarstvu finansija SAD da po diskontnoj cijeni od banaka i drugih finansijskih institucija otkupljuje nelikvidne hartije od vrijednosti derivirane iz hipotekarnih kredita i druge loše dugove, koji opterećuju njihove bilanse i uzrokuju velike gubitke zbog kojih se niz banaka našao pred bankrotom od kojeg su spasene u posljednji čas akvizicijama ili intervencijama države.
Buš je izrazio razočaranje ishodom glasanja u Kongresu navodeći da će nastaviti da se bori s tim problemom.
"Izložili smo plan koji je bio veliki zato što smo imali veliki problem", naveo je Buš i kazao da će se sastati sa svojim ekonomskim saveznicima i raditi s liderima demokrata i republikanaca u Kongresu kako bi pronašli izlaz iz krize.
Ministar finansija SAD Henri Polson izjavio je da će i dalje raditi s kongresmenima kako bi usvojili plan.
"Imamo mnogo posla da uradimo i ovo je isuviše značajno da bismo prosto pustili da propadne. Potrebno je da radimo što je brže moguće", rekao je Polson nakon sastanka s Bušom.
On je istakao da su tržišta širom svijeta pod pritiskom i da to smanjuje dostupnost kredita od kojeg zavisi biznis širom Amerike, odnosno isplata plata i naručene robe. Polson je rekao da će Ministarstvo, Federalne rezerve i druge institucije nastaviti da sarađuju da bi riješili problem i da će koristiti sva dostupna oruđa za zaštitu ekonomije i tržišta. On je dodao da te institucije raspolažu značajnim sredstvima, ali da to nije dovoljno.
Samo nekoliko sekundi nakon glasanja u Kongresu, Wall Street je, potpuno očekivano, reagovao dramatičnim padom glavnih berzanskih indeksa. Indeks S&P 500 pao za 8,70 procenata na najniži nivo od sloma berze 1987. godine, dok je Dow Jones Industrial Average indeks do kraja trgovanja pao 778 bodova ili 6,98 odsto, što je uvjerljivo najveći pad tog indeksa u istoriji.
Nasdaq indeks je izgubio na vrijednosti za 9,14 odsto, što nije zabilježeno od aprila 2000. i izbijanja "dot-com" krize.
Koliki je opseg kraha na Wall Streetu najbolje pokazuju podaci o padu nekolicine "preživjelih" finansijskih divova. Vrijednost akcija Goldman Sachsa i Morgan Stanleya pala je više od 19 odsto, a Bank of Americe 17,6 odsto.
"To je najgore što sam vidio otkako je kreditna zbrka počela. Sve dok ne saznamo zašto u Kongresu nisu izglasali plan, nastavićemo s rasprodajom akcija", izjavio je Majkl Nasto, vodeći broker "U.S. Global Investors", investicionog fonda vrijednog pet milijardi dolara.
Kada je objavljeno da je Kongres odbio Vladin prijedlog zakona brokere je preplavio talas prodajnih naloga. U samo nekoliko minuta Dow Jones indeks strmoglavio se više od 400 bodova. O kakvom je šoku riječ, govori i podatak da je "indeks straha" Čikaške berze opcija skočio čak 39 odsto na rekordna 48,4 boda, što govori da investitori nikada prije nisu bili toliko pokolebani.
"Šokiran sam! Kratkoročno, očekujem pad tržišta, ali ono što je još važnije jeste da smo možda na početku sasvim novog trenda pada", kaže Bil Stražulo, glavni strateg u kompaniji "Bell Curve Trading".
Rijetki koji se bave daljim prognozama očekuju da će se vodeći republikanci i demokrate u Kongresu pokušati dogovoriti u vezi s određenim promjenama u prijedlogu plana za stabilizaciju finansijskog tržišta, te da bi Predstavnički dom Kongresa o njemu mogao ponovo glasati najranije sutra.
Veliki pad na evropskim i azijskim berzama
Akcije na evropskim tržištima počele su da padaju na jučerašnjem otvaranju trgovanja pod uticajem neočekivanog odbijanja paketa od 700 milijardi dolara za pomoć ekonomiji SAD u američkom Kongresu. Indeks najjačih evropskih akcija FTSE Eurofist pao je za dva odsto, na najniži nivo od decembra 2004. godine.
Velike evropske banke su nastavile da bilježe značajne gubitke. Vrijednost akcija Royal Bank of Scotland pala je za 9,3 odsto, UniCredit banke za 9,5 odsto, a UBS-a šest procenata.
Regulatori ruske vlade obustavili su trgovinu na dvije glavne ruske berze RTS i MICEKS zbog izraženog trenda pada akcija poslije njihovog jučerašnjeg otvaranja.
Azijska tržišta takođe su uzdrmana vijestima iz SAD, pa je japanski indeks Nikkei 225 pao za više od četiri procenta. Indeks na berzi na Tajvanu izgubio je 3,55 odsto, a nevjerovatna vijest stigla je iz Hong Konga čiji je repereni indeks ubilježio rast od 0,8 odsto.
Ko je kriv
Neuspjeh u Kongresu najviše se pripisuje američkom predsjedniku Džordžu Bušu, koji je ličnim pozivima u ponedjeljak pokušavao da disciplinuje svoje republikance nakon što je većina demokrata prihvatila plan u koji su ugradili kontrolne mehanizme.
Republikanci su pak krivicu prebacili na čelnicu donjeg doma Kongresa Nensi Pelozi, koja se u govoru prije glasanja kritički izrazila o ekonomskoj politici Bušove administracije.
Pelozijeva je odgovorila da su se i vođe demokrata i republikanaca obavezale da će obezbijediti više od polovine kongresmena za glasanje za zakon, a da je jasno ko to nije učinio.