PRAG - Lideri Evropske unije preporučili su sa mini-samita o zapošljavanju u Pragu firmama da razmotre mogućnost skraćenja radnog vremena, što bi trebalo da smanji talas otpuštanja u vrijeme globalne ekonomske krize.
Očuvanje postojećih radnih mjesta putem privremenog skraćenja radnog vremena je jedna od šest preporuka o kojima se Unija dogovorila s predstavnicima poslodavaca i sindikata. Skraćenje radnog vremena, ipak, ne znači da radnici neće dolaziti na posao. Tokom jednog ili dva radna dana u sedmici mogli bi da budu posvećeni dodatnom obrazovanju ili kursevima za prekvalifikaciju, koje bi plaćala država. Procijenjeno je da bi u cijeloj EU takav sistem mogao da sačuva milion radnih mjesta.
U 27 država EU broj nezaposlenih je u martu povećan za 626.000 na 20,15 miliona, što čini čak 8,3 procenta radne snage. Očekuje se da prije kraja sadašnje ekonomske krize taj broj poraste na 26,5 miliona, odnosno 10,9 odsto radno sposobnog stanovništva.
Češki premijer Mirek Topolanek upozorio je učesnike samita da ne treba računati na to da će države otvarati neophodna radna mjesta, ali da bi mogle da olakšaju situaciju preduzetnicima i malim privrednicima, koji su glavni poslodavci u EU. Češko predsjedništvo EU i predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso upozorili su da na tržištu rada ne bi smjelo da bude nikakvih barijera i da države ne bi trebalo da donose nekakve zaštitne mjere.
Neki učesnici skupa su kritikovali odluke Njemačke i Austrije da zadrže ograničenja za zapošljavanje stanovnika većine "novih" članica, koje su u EU ušle 2004. ili 2007. godine. Istraživanje Evropske komisije je pokazalo da je slobodno kretanje radne snage povoljnost za privredu EU, jer u vrijeme ekonomske krize može da zadovolji različite potrebe tržišta radne snage i doprinese smanjenju nezaposlenosti.
Među preporukama usvojenim na samitu je i ona o potrebi bolje koordinacije između ekonomske politike, politike zapošljavanja i socijalne politike, poštovanja pravila jedinstvenog tržišta EU i izbjegavanje protekcionizma, kao i sistematsko praćenje i ocjenjivanje efekta preduzetih koraka. Preporučeno je, takođe, da se na osnovu planiranog oživljavanja privrede pripremi tržište rada za buduće potrebe, kao i da se poboljša klima za poslovanje i investicije, kao put za otvaranje novih radnih mjesta. Instrument za to je, prije svega, smanjenje troškova rada, ne računajući plate, ograničenje administracije, smanjnje nepotrebne regulative i povećanje prilagodljivosti tržišta rada. Preporučeno je da se pruži pomoć marginalnim grupama na tržištu rada, investira u poboljšanje kvalifikacije i osposobljavanje za poslove potrebne na tržištu rada, usmjeravanje na aktivnu politiku zapošljavanja, prekvalifikacije, kombinaciju obrazovanja i prakse i jačanje efikasnosti javnih službi za zapošljavanje.
"Ne možemo spriječiti da ova kriza uzrokuje nezaposlenost. Ali, djelujući sada možemo smanjiti gubitak radnih mjesta i pomoći milionima ljudi da pronađu nove i bolje poslove", rekao je Baroso.
Evropski komesar za zapošljavanje Vladimir Špidla istakao je da su prvi prioritet u aktuelnoj krizi ljudi koje treba zadržati na radnim mjestima ili ih vratiti na posao što je moguće prije.
"Naša strategija mora se zasnivati na snažnom socijalnom dijalogu, zajedničkom djelovanju i stvaranju sinergije između socijalnih i ekonomskih politika", istakao je Špidla.
Umjesto pravog mini-samit
Mini-samit o posljedicama ekonomske krize na zapošljavanje u EU okupio je socijalne partnere, Evropsku komisiju i predstavnike evropske "trojke" - češkog predsjedništva EU, te Švedske i Španije, koje će poslije Češke predsjedavati EU. Evropska komisija željela je da ovaj sastanak bude pravi samit šefova i vlada svih 27 članica. Francuska, Njemačka, Velika Britanija i Belgija smatrale su, međutim, da bi se time podstakla velika očekivanja u javnosti koja bi vlade u kratkoročnom razdoblju teško mogle ispuniti.