ŽENEVA - Šesnaestogodišnji spor u vezi s bananama između južnoameričkih zemalja i Evropske unije prema tvrdnjama Latinoamerikanaca je riješen, dok portparol Unije kaže da je ostvaren znatan napredak, ali ne i konačan dogovor.
"Završen je 16-godišnji rat oko banana. Konačno možemo ostaviti iza sebe najveći sukob u istoriji Opšteg sporazuma o carini i trgovini (preteča WTO-a) i WTO-a", kazao je ambasador Kostarike u WTO-u Ronald Saborio Soto.
Bilo kako bilo, pregovori o izvozu banana iz Južne Amerika u EU na ženevskim pregovorima u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO), koji se nastavljaju i ove sedmice, pokrenuti su sa mrtve tačke. Eventualni dogovor će morati da odobri i grupa afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja (ACP), koju čine bivše kolonije članica EU, čije banane uživaju bescarinski plasman na tržištu Unije.
Priklanjajući se kompromisnom receptu generalnog direktora WTO Paskala Lamija, EU se saglasila da uvoznu carinu za južnoameričke banane do 2016. godine svede na 114 evra po toni, s tim što bi već naredne godine došlo do njenog smanjenja na 148 evra sa sadašnjih 176 evra po toni.
Predstavnik ACP zemalja, ministar trgovine Kameruna Lik Magloar Atangana Mbarga, kaže da je takav dogovor neprihvatljiv. ACP zemlje, naime, strahuju da bi njihove banane bile istisnute sa tržišta Unije ukoliko bi za južnoameričke bilo odobreno takvo sniženje carine. Ministar Mbarga želi da se ACP zemljama obezbijedi finansijska podrška kao kompenzacija za izgubljeni izvozni prihod i grejs period od dvije do tri godine prije nego što EU počne da snižava carinu za banane iz Južne Amerike. Tako bi ACP zemlje imale vremena da restrukturiraju ovaj sektor svoje poljoprivrede, koji je znatno nekonkurentniji od južnoameričkog.
Protiv prevelikog popuštanja EU u ovoj oblasti su i njene članice Francuska i Španija, čiji poljoprivrednici gaje banane na preostalim karipskim teritorijama i na Kanarskim ostrvima.
Odlučujuća runda pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine, koja je, pod okriljem WTO počela 21. jula u Ženevi, biće nastavljena i to, najvjerovatnije, bar do sutra, pošto su njen neslavni prekid spriječili ustupci, prije svega industrijalizovanih zemlja. Kako se saznaje, ustupci uključuju ponudu SAD da smanje subvencije svojim poljoprivrednim proizvođačima na najviše 14,5 milijardi dolara godišnje. SAD su već smanjile tu sumu na 15, sa prethodnih 16,4 milijarde. Takođe se očekuje da EU smanji carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda za 80, umjesto ranije predloženih 60 odsto. EU, sa druge strane, očekuje od najvećih zemalja u razvoju - Kine, Indije, Brazila i Meksika - da na sličan način smanje svoje carine na uvoz industrijske robe i usluga sa Zapada.