BERN - Švajcarske banke imaju šest mjeseci da se pripreme za politiku "čistog novca", strategiju koja bi trebalo, po prijedlogu Federalnog savjeta, da stupi na snagu do septembra.
Na osnovu ovog prijedloga švajcarske vlade od 22. februara, ne samo da banke neće više moći da prihvataju neprijavljene prihode stranih državljanja, što se najavljivalo još od 2009, već će na red doći i prespitativanje i ranije uloženog novca.
Za ovakvu "krajnje osjetljivu" situaciju potrebno je odrediti mjere koje je finasijska ustanova u obavezi da preduzme, a jedan od prijedloga vlade je
prekid poslovnog odnosa.Ukoliko klijent želi da svoj novac prenese na neko drugo mjesto, ustanova mora da bude sigurna da je taj kapital zaista izašao iz Švajcarske, prenio je francuski list "La Tribin".
Za sada, kako objašnjavaju švajcarski bankari, prihvatanje neprijavljenog novca nije ilegalno, niti je u suprotnosti sa Konvencijom koja je početkom marta izglasana u Parlamentu, a kojom se vrši pritisak na način poslovanja finasijskih ustanova, koje bi trebalo da otprilike poruče svojim klijentima: "ako želite da ostanete kod nas, moraćete da se prilagoditi novim pravilima".
U švajcarskim bankama"čist novac" je postao glavna tema. Bankari tvrde da donedavno niko nije na njih vršio pritisak da ne rade sa neprijavljenim novcem već da je jedino pravilo bilo da ne treba bazirati svoje poslovanje na neprijavljenim fondovima.
Ono što zabrinjava mnoge švajcarske bankare je to što do juče toliko uticajan privatni bankarski sektor nema snage da se bori za svoju branšu niti želi da se upliće u bilo kakvu političku raspravu sa državom.
"Većina klijenata smatra da je ovo samo jedan od mnogobrojnih udaraca na bankarski sektor, ali ima i onih koji su istinski uplašeni da bi njihova banka, na kraju, mogla da obavijesti vlasti njihove zemlje o neprijavljenom novcu", prokomentarisao je jedan švajcarski bankar.
U ovoj atmosferi potpune pomutnje i pomankanja preciznih pravila o poslovanju, mnoga pitanja ostaju bez odgovora.
Kako će, na primjer, bankar, ubuduće, moći da procjeni da li njegov klijent vrši utaju poreza - što bi trebalo da ima za posljedicu raskidanje ugovora sa njim i prijavljivanje vlastima kako bi se po međunarodnom zakonodavstu utvrdilo da li se radi o pranju novca ili ne.
Finasijski strucnjaci tvrde da su ulozi koji potiču od pranja novca obično ogromni, da je njihovo porijeklo teško utvrditi i da su oni često prebačeni preko tzv. ofšor kompanija.
Bankari s druge strane tvrde da državni organi moraju da odigraju ulogu u utvrđivanju da li se radi o utaji poreza uz pomoć međunarodnog faktora i da su obično u pitanju poznate bogataške porodice ili međunardni poslovni ljudi.
Pitanje koje se nameće je i to da li će klijenti poslije uvođenja novih mjera imati interesa da ostanu u švajcarskim bankama gdje su usluge za održavanje privatnih računa skuplje nego u ostalim konkurentnim zemljama, zaključjuje "La Tribin".