VAŠINGTON, PARIZ - Direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominik Štros-Kan izjavio je da je zabrinut u vezi sa sposobnošću Evropske unije da koordinira zajednički odgovor na globalnu ekonomsku i finansijsku krizu.
"Očito prošlog vikenda Evropljani nisu dali sve od sebe. Gotovo nisu uspjeli pronaći nikakvo zajedničko rješenje", kazao je Štros-Kan komentarišući zaključke sa hitnog samita EU u Briselu.
On je istakao da je to razlog zašto je zabrinut kada je u pitanju primjena dobrih političkih odluka, posebno prilikom restrukturiranja banaka.
Istupu Štros-Kana prethodio je negativan odgovor evropskih čelnika na plan za spas istočne Evrope uprkos mađarskom upozorenju da se taj region suočava s najtežom krizom do sada. Evropski čelnici obećali su da će pomoći svim članicama EU, ali su stopirali poseban paket pomoći za regiju istočne Evrope u borbi protiv ekonomskog usporavanja. Očekuje se da će evropski lideri na samitu 19. i 20. marta u Londonu usvojiti konačnu zajedničku platformu za rješavanje problema problematične imovine koja pritišće bilanse banaka.
Prema riječima Štros-Kana, bivšeg francuskog ministra finansija, što se tiče različitih paketa podsticaja privrede ono što je učinjeno je u redu.
"Međutim, drugi dio plana mora biti čišćenje bilansa banaka, a to ne ide baš brzo", rekao je Štros-Kan upozorivši na nedostatak jedinstvene ekonomske politike u 16 zemalja evrozone.
EU je, međutim, juče objavila da će spasiti svaku posrnulu državu članicu evrozone prije nego što se obrati MMF-u i da je dovoljno snažna da pobijedi svjetsku finansijsku krizu. EU je suočena s rastućim privrednim problemima u istočnoj i centralnoj Evropi gdje je rast koji potiče iz stranih ulaganja naglo pao i prijeti da pogorša stanje banaka u zapadnoj Evropi, koje u kriznom regionu imaju svoje poslovnice.
"Politički i ekonomski smo opremljeni da se suočimo s kriznim scenarijem", rekao je Hoakin Almunja, komesar za novčana pitanja EU.
Istovremeno Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je ocijenila da tekuća kriza vladama pruža priliku da kombinuju spasilačke mjere i važne strukturne reforme potrebne za dugoročan rast i otpornost ekonomija. U juče objavljenom izvještaju "Going for Growth" (Put rasta) ukazuje se na ključne reforme za povećanje životnog standarda u zemljama OECD-a.
"Slom na finansijskim tržištima nije doveo u pitanje korisne efekte preporučenih reformi", istakao je vodeći ekonomista OECD-a Klaus Šmit-Hebel.
U izvještaju se navodi niz mjera koje, ako se pažljivo sprovode, mogu da podstaknu i tražnju na kratak rok, što će ublažiti efekte recesije i doprinijeti ekonomskom rastu na dugi rok.
Ta "dupla dividenda", kako su je nazvali u OECD, jeste dostižna i to kroz uvođenje infrastrukturnih projekata, povećanje potrošnje za programe obuke radnika, smanjenje poreza na prihod radnika, posebno onih s niskim zaradama, i reformu antikonkurentskih propisa.
Oporavak kineske ekonomije
Kineska ekonomija, treća po snazi u svijetu, će se najvjerovatnije oporaviti već u prvoj polovini ove godine, izjavio je juče viceguverner kineske centralne banke Su Ning.
Kina pokušava da izađe iz ekonomske krize koja je već koštala posla 20 milliona radnika migranata. Oni su ostali bez zaposlenja pošto je kineski izvoz doživio krah zbog globalne recesije.
Prema podacima Standard Chartered Bank, Vlada u Pekingu mogla bi da udvostruči 585 milijardi dolara vrijedan stimulativni paket do kraja 2010. godine.
Sa druge strane, kineski ministar industrije i informacija Li Jidžong je izjavio da će privredni rast od osam odsto, koliko je za ovu godinu projektovala Vlada, možda biti teško postići.