VAŠINGTON - Globalna finansijska i ekonomska kriza u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji mogla bi do 2010. godine da u siromaštvo gurne još 11 miliona ljudi i 23 miliona na ivicu siromaštva, na kojoj sada balansira oko 120 miliona njihovih stanovnika, upozorila je Svjetska banka u najnovijem izvještaju.
Time bi, kako je navedeno, bila dovedena u pitanje sva dostignuća tog regiona poslije prethodnih potresa, od kojih je najteži bio krah u Rusiji 1998. godine.
"Napori koji su od tada preduzeti omogućili su izvlačenje više od 50 miliona ljudi iz siromaštva", podsjeća se u izvještaju koji se bavi uticajem svjetske krize na porodice.
Podaci istraživanja pokazuju da su porodice pogođene slabljenjem kreditnog tržišta, rastućim cijenama i sve većom nezaposlenošću.
"Globalna finansijska kriza prijeti da unazadi značajan napredak u povećanju životnog standarda", ukazao je Luka Barbone, direktor Svjetske banke za smanjenje siromaštva i upravljanje ekonomijom u regionu Evrope i centralne Azije.
Taj region je među najteže pogođenim svjetskim finansijskim previranjem koje je gurnulo mnoge zemlje u duboku recesiju. Olakšani pristup kreditima tokom godina ekonomskog prosperiteta tog regiona pomogao je mnogim porodicama, ali ih je i izložio potencijalnim tržišnim šokovima. Porodice su tokom prethodnih kriza mogle da se oslanjaju na dopunske poslove ili na rad u inostranstvu, ali je globalna priroda sadašnje krize praktično onemogućila nalaženje takvog izlaza iz teške situacije.
Svjetska banka je ukazala da će u zemljama sa srednjim prihodom, koje su pretrpjele najveće ekonomsko slabljenje, takođe biti zabilježen oštar porast siromaštva.
"Stres testovi koje su u domaćinstvima sprovele institucije koje se bore protiv siromaštva pokazali su da bi povećanje kamatnih stopa, šokovi na tržištima akcija i smanjeni prihodi mogli povećati broj porodica koje nisu u stanju da otplate dugove", navedeno je u izvještaju Svjetske banke.
U Litvaniji, Estoniji i Mađarskoj bi, na primjer, još 20 odsto porodica koje su uzele hipotekarne i druge kredite moglo doći u situaciju da ne može da vrati te zajmove.
Svjetska banka takođe ne isključuje mogućnost produženja prehrambene i energetske krize. Mada su cijene hrane i nafte sada niže od prošlogodišnjih rekordnih maksimuma, one se još nisu vratile na nivoe od prije 2007. godine.
Situaciju bi mogla pogoršati visoka inflacija u većini zemalja tog regiona, kao i poskupljenje potrošačke korpe, što bi nanijelo najveći udarac najsiromašnijim slojevima stanovništva, s obzirom na to da takve porodice za hranu izdvajaju 70-80 odsto kućnog budžeta.
"U zemljama kao što su Bjelorusija, Moldavija i Ukrajina, moglo bi doći do poskupljenja struje, gasa i vode kako bi vlasti nadoknadile gubitke u budžetima", upozorila je Svjetska banka.
Da bi se olakšale teškoće siromašnih, Svjetska banka predlaže da vlade zemalja tog regiona pojačaju socijalne programe za zaštitu stanovništva, uprkos smanjenim budžetima.