BRISEL - Bivše socijalističke zemlje u srednjoj i istočnoj Evropi mogle bi da budu sljedeća velika žrtva globalne ekonomske i finansijske krize, saglasno je sve više funkcionera Evropske unije i međunarodnih finansijskih institucija.
Sumorni scenario, po kojem pad izvoza i pad privredne aktivnosti u istočnoevropskim zemljama dovodi do pada njihovih valuta u odnosu na evro, dovodi i do bankarske krize. I privreda i građani dosta su se zadužili u evrima i švajcarskim francima, a otplaćivanje tih kredita slabljenjem valute postaje sve skuplje.
Na pitanje šta ugrožava bivše socijalističke privrede, stručnjak za zemlje u razvoju u jednoj od najvećih britanskih banka - Royal Bank of Scotland Timoti Eš kaže da je najveći problem ogromni spoljni dug privatnog sektora u tim zemljama.
"Njihove privrede su se brzo proširile u posljednjih desetak godina, dogodila se i ogromna ekspanzija banaka u kojoj se isuviše mnogo ljudi isuviše mnogo zadužilo. Nažalost, banke su danas manje spremne da produže te kredite, a posljedica toga je da puno zemalja u regionu sada ima probleme s vrijednošću svojih valuta i deviznim rezervama", ocijenio je Eš.
On dodaje da je problem pogoršan time što zapadne banke koje su otvorile filijale na istoku moraju da smanje obim posla u istočnoj Evropi, jer na Zapadu vlada nestašica novca, a davanje kredita na istoku je postalo riskantnije nego što je bilo.
Eš je kao primjer naveo Austriju, koja je izložena rizicima u istočnoj Evropi u ukupnoj vrijednosti od 70 odsto svog bruto nacionalnog proizvoda i Švedsku koja je izložena rizicima u vrijednosti od 80 milijardi dolara u baltičkim državama.
"Kako privrede tih zemalja budu propadale, tako će aktiva podružnica zapadnih banaka u tim državama biti sve manja. To znači da će te podružnice u istočnoj Evropi morati da budu rekapitalizovane, što se automatski negativno odražava na njihove centrale na Zapadu", ističe Eš.
On kaže da je veoma teško vidjeti kako bi Zapad, u postojećim okolnostima, mogao efikasno da pomogne ekonomskoj stabilizaciji srednje i istočne Evrope.
"Imali smo nekoliko programa MMF-a u regionu, međutim, problem je u tome što ti programi nisu stabilizovali privrede tih zemalja. Istovremeno strani investitori i banke iznose kapital iz regiona kako bi smanjili rizik kojem su tamo izloženi. Dakle, jasno je da je tim zemljama sada neophodna finansijska pomoć, dok u EU postoji sve manje volje da im da te pare", navodi Eš.
Analitičari ističu da se svjetska ekonomska kriza, koja je počela u SAD, u Evropi može pretvoriti u pravu katastrofu. Kriza je, ističu, disproporcionalno pogodila centralnu i istočnu Evropu zbog dvije greške politike njihovih vlada.
"Prva greška bila je ohrabrenje građanima da uđu u hipoteke u stranoj valuti, a posebno u švajcarskim francima. Druga greška vezana je direktno za prvu - nove članice EU tretiraju članstvo u evrozoni kao dobrovoljni izbor, a to je loša interpretacija njihovih vlastitih sporazma o pridruženju", kažu analitičari.
Oni smatraju da je najbolji način borbe protiv krize u istočnoj i srednjoj Evropi hitno uvođenje evra kao osnovne valute.
Za to vrijeme poljska, mađarska, rumunska i češka centralna banka objavile su koordinisana saopštenja u kojima su slabljenje zlota, forinte, leja i češke krune u posljednje vrijeme proglasile neopravdanim, povećavši mogućnost za intervencije na deviznim tržištima.
"Po procjeni Poljske narodne banke, makroekonomska situacija u Poljskoj ne opravdava razmjere slabljenja zlota. Banka će možda preduzeti mjere čiji bi cilj bilo izbjegavanje nepovoljnih posljedica snažnih oscilacija valuta po privredu", kazao je guverner Poljske narodne banke Slavomir Skrzipek.
Guverner rumunske centralne banke Mugur Isaresku kazao je da je njegova institucija spremna poslužiti se čitavim nizom instrumenata kako bi podstakla lej, koji se odnose na kamatne stope i obavezne rezerve.
Dodatna pomoć Brisela
Evropska komisija najavila je da će do 2069. godine obezbijediti dodatnu finansijsku pomoć za bivše sovjetske republike. Za šest zemalja - Ukrajinu, Moldaviju, Gruziju, Azerbejdžan, Jermeniju i Bjelorusiju, Evropska komisija će do 2069. godine obezbijediti dodatnih 350 miliona evra.
"Strateški smo zainteresovni za stabilnu političku i ekonomsku situaciju u ovim zemljama", rekla je evropska komesarka za spoljnu politiku Benita Ferero-Valdner.